Studenti će se upoznati s pitanjima usko povezanim s djelatnošću biskupa Strossmayera, a koja su, istovremeno, bila  ključna za razumijevanje crkve i društva u XIX. stoljeću. To se posebno odnosi na pitanja kao što su: liberalizam, uloga znanosti, podjela između Crkve i Države, laičko i crkveno obrazovanje, uloga javnog mnijenja.

Strossmayerovo djelovanje, u tom smislu, pokazat će, dva aspekta. S jedne strane, pojašnjava  se kako je jedan katolički biskup mogao prihvatiti liberalnu ideologiju bez da se odrekne vjere i podložnosti papinskom autoritetu. S druge strane , kako se liberalizam može deklinirati u unionističkom okruženju i pojasnit će se kako su ideje povezane sa devetnaestostoljetnim kozmopolitizmom i romanticizmom ulazile i u vjerski i u politički život.

Kroz seminare će se tematski analizirati neka obilježja Strossmayerova razmišljanja i djelovanja važnih za razumijevanje društva njegova vremena, koja će se također produbiti izravnim proučavanjem izvora (arhivskih i novinskih).

Svrha i ciljevi: stjecanje znanja o biskupu Strossmayeru i njegovom vremenu. Kontekstualizacijom izvora, metodološki će se pokazati način na koji se u njegovoj misli rastapa antagonizam nekih elemenata karakterističnih za kulturu 19. stoljeća, kako onu laičku tako i onu religijsku.

Tomljanovich William Brook, Biskup Josip Juraj Strossmayer, Nacionalizam i moderni katolicizam u Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)-Dom i svijet, 2001; Gross Mirjana, Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb, Globus, 1992 (str.: 509-525).

Balabanić Josip-Kolanović Josip (ur.), Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Serafin Vannutelli, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost, Dom i svijet, 1999; Cepelić Milko-Pavić Matija, Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski, god. 1850-1900, Zagreb, Dioničke tiskare, 1900-1904; Čečatka Antun, Viđenje Crkve J.J. Strossmayera (1815.-1905.), Đakovo, Teologija, 2001; DąBrowska-Partyka Maria i Czerwinski Macie (ur.), Josip Juraj Strossmayer. Hrvatska. Ekumenizam. Europa., Krakow, Scriptum, 2007; Feldman Andrea, Stipetić Vladimir, Zenko Franjo (ur.), Liberalna misao u Hrvatskoj, Zagreb, Zaklada Friedrich Naumann, 2000; Gross Mirjana, Vijek i djelovanje Franje Račkoga, Zagreb, Novi Liber, 2004; Iveljić Iskra, Katolička crkva i civilno društvo u Hrvatskoj 1848.godine, Časopis za suvremenu povijest, 2-3 (1993), str. 19-42; Kaštela Slobodan(ur.), Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. smrti, Zagreb, HAZU, 2006; Mandić Ivica (ur.), Zbornik 7. i 8.Strossmayerovih dana, Đakovo, Hardy, 2011; Šišić Ferdo, Josip Juraj Strossmayer. Dokumenti i korespondencija (1815.-1859.), Zagreb, JAZU, 1933; Šišić Ferdo (ur.), Korespondencija Franjo Rački-Josip Juraj Strossmayer, Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1933; Tolomeo Rita (ur.), Korespondencija Strossmayer-Tondini, Zagreb, Arhiv Hrvatske, 1984.

Novinski izvori i članci za odabrane seminarske teme.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti –  ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
 
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze– 30%
2) 1. kolokvij –20%
3) 2. kolokvij –20%
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)