Cilj kolegija je upoznati studente s razvojem, ulogom i rasprostranjenošću crkvenih redova na području srednjovjekovne Slavonije. Na početku kolegija pojasnit će se važnija terminologija, odnosno dat će se temeljno određenje pojma srednjovjekovne Slavonije, koje se teritorijalno uglavnom preklapalo s područjem Zagrebačke biskupije. Budući da se na tom području općenito primjećuje određena posebnost političkog, crkvenog, društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja, ona će biti posebno naglašena i kod pojave i uloge crkvenih redova. Govorit će se o doseljavanju crkvenih redova na ovo područje, ulozi najstarijeg redovništva, benediktinaca, križara i cistercita te dolasku prosjačkih redova i eremita. S posebnom pažnjom, unutar srednjoeuropskog konteksta, prikazat će se njihova uloga u križarskim ratovima, a naglasak će se staviti i na raspored i ulogu pojedinih starijih samostana u odnosu na pojavu navodne “hereze”. Istaknut će se i uloga pojedinih pripadnika visokog crkvenog klera te uloga kraljevske obitelji; posebno uloga hercega Kolomana i biskupa Stjepana II. te biskupa Augustina Kažotića. Posebno će se uputiti na značaj pojedinih samostana i crkvenih središta, njihov raspored i organizaciju, redovničke posjede i način na koji su redovnici njima upravljali te na njihovu “uklopljenost” u europsku sliku razvoja. Također, budući da se u literaturi posebno ističe utjecaj cistercita na gospodarski razvoj područja, pokušat će se što detaljnije prikazati funkcioniranje njihova gospodarstva, a problemski će se pristupiti i pitanju istraživanja gospodarskih stanica cistercita. Studenti će posebno biti upoznati s kasnosrednjovjekovnim razdobljem i funkcioniranjem pojedinih redova za osmanlijskih prodora, pojasnit će se pojedini bitni pojmovi poput komende, a naglasit će se i obrambena uloga pojedinih samostana.

L. Dobronić, Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj, Zagreb, 1984.; F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata: srednji vijek, Zagreb, 1993., str. 58-79., 186-197., 204-219., 275-313., 317-323., 345-352.; V. P. Goss, “Bishop Stjepan II and Herceg Koloman and the Beginnings of the Gothic in Croatia,” Hortus artium medievalium 13/1 (2007), str. 211-227.; S. Andrić, “Benediktinski samostan sv. Margarete u Bijeli,” Tkalčić 9 (2005), str. 9-122; L. Ferenczy, “Estate structure and development of the Topusko (Toplica Abbey): A case study of a medieval cistercian Monastery,” Annual of medieval studies at CEU 12 (2006), str. 83-100.; M. Ančić, “Cistercitska opatija u Topuskom do pretvaranja u komendu,” Radovi zavoda za hrvatsku povijest 27 (1994), str. 29-42.

Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918., ur. Milan Kruhek, Zagreb 2004., str. 19-37., 51-65., 75-81., 89-95., 101-113.; I. Ostojić, Benediktinci u Panonskoj Hrvatskoj i Istri, sv. III, Split 1965., str. 9-27, 47-64, 193-243.; J. Adamček, “Povijest vlastelinstva Božjakovine i okolice,” Kaj 13/4 (1981), str. 105-134.; J. Belaj, Templari i ivanovci na zemlji sv. Martina, Dugo Selo 2007., str. 10-102., 110-164.; L. Dobronić, Glogovnica, Zagreb 1998., str. 49-102.; L. Dobronić, “Regularni kanonici sv. Groba Jeruzalemskog u Hrvatskoj,” Croatica cristiana periodica 8/14 (1984), str. 1-35.; L. Dobronić, “Augustinci u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Slavoniji,” Croatica cristiana periodica 11/20 (1987), str. 1-25.; P. Engel, “Posjedi ivanovaca u Ugarskoj potkraj srednjega vijeka,” Scrinia Slavonica 2 (2002), str. 470-485.; V. P. Goss, Stotinu kamenčića izgubljenog raja-romanička skulptura u muzejima i zbirkama između Save i Drave, Zagreb 2007.; S. Pisk, “Prilog povijesti srednjovjekovnih pavlinskih samostana: prava i povlastice samostana Blažene Djevice Marije na Gariću (Moslavačka gora),” Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 43/1 (2011), str. 149-186.; T. Pleše, “Pregled pavlinskih samostana kasnosrednjovjekovne Slavonije,” Cris: časopis Povijesnog društva Križevci 12 (2010), str. 202-220.; A. Milinović, Dubički arhiđakonat Zagrebačke biskupije, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 27, 1994., 4/5, str. 171-184.; P. Cvekan, Kostajnica i franjevci, Kostajnica 1982.; J. Buturac, “Zagrebačka biskupija u doba biskupa Augustina Kažotića”, Marulić: Hrvatska književna revija 24 (1991), str. 45-49.; S. Sambunjak, “Bernardinski tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja,” Radovi Sveučilišta u Splitu 37/27 (2000), str. 1-23.; S. Sekulić-Gvozdanović, Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Zagreb 2007., str. 23-55, 60-79.; S. Andrić, “Pregled povijesti cistercitske opatije Blažene Djevice Marije u Kutjevu,” Godišnjak Požeštine 5/1 (1999), str. 63-90.; R. A. Donkin, “The Cistercian grange in England in the 12th and 13th centuries, with special reference to Yorkshire,” Studia Monastica, 6 (1964), str. 95-144.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%