Cilj je kolegija prezentirati povijesne okolnosti i prilike vremena koje su u 19. i početkom 20. stoljeća utjecale na nastanak, razvoj, razloge i značaj formiranja Orlovstva u Europi i Hrvatskoj, te razjasniti važnost utjecaja dr. Ivana Merza na uspostavu hrvatskog orlovskog specifikuma. Predstaviti studentima interdisciplinarno područje djelovanje dr. Ivana Merza u Hrvatskom orlovskom savezu valorizacijom prinosa hrvatskoj suvremenoj povijesti i kulturi slijedom historiografsko-kulturološkog i filozofsko-kineziološkog diskursa i humanističkog pristupa. Na temelju analize i provedbe zaključaka utvrditi i razjasniti interesno područje kolegija te omogućiti sagledavanje djelovanja dr. Ivana Merza i Hrvatskoga orlovskog saveza putem utjecaja na društvene prilike dvadesetih godina XX. stoljeća. Predstaviti i definirati Merzovo uvođenje nove kontekstualizacije teorijsko-praktičnog prinosa području kineziologije kao svojevrsnog specifikuma hrvatskog povijesno-kulturnog korpusa naznačenog razdoblja te valorizirati karakteristike Merzova novo uspostavljenog pedagoško-edukativnog pristupa u formaciji i odgoju cjelovite osobnosti čovjeka. Predstaviti jasan utjecaj dr. Ivana Merza na distinkcijsko idejno definiranje hrvatskoga Orlovstva, putem „Zlatne knjige“, kao snažnog socijalnog i moralnog korektiva u društvu te Merzova prinosa uvođenju ženske grane hrvatskoga Orlovstva i detaljnog povijesnog prikaza i analize rada Sveze hrvatskih orlica i đačkog pokreta. Na temelju detaljne razrade definirati, sagledati i dovesti u aktivnu vezu interesna područja djelovanja u kontekstu prinosa nacionalnom povijesno-kulturnom prostoru te pojmovno razjasniti smjernice, metodologiju i organizacijske modele djelovanja hrvatskoga Orlovstva.

Sadržaj: Slijedom teorijskih polazišta domaće i međunarodne literature, provesti komparaciju obilježja djelovanja orlovskih organizacija u europskim zemljama te osigurati odgovarajuće problemske postavke za uspostavu kritičkog modela proučavanja i profilacije rada i djelovanja dr. Ivana Merza i Hrvatskoga orlovskog saveza, posebice uključivanjem povijesnog i interkulturalnog konteksta. Omogućiti i razjasniti sustavni prikaz metodologije i ustroja specifičnosti hrvatskoga orlovskog odgojnog-obrazovnog modela s posebnim osvrtom na ulogu kineziološkog diskursa u očekivanoj formaciji Orlova temeljenoj na zasadama opće kulture i specifikuma Hrvatskoga orlovskog saveza putem utjecaja dr. Ivana Merza. Predstaviti detaljan programsko-organizacijski prikaz rada i interpretirati provedbu organiziranih modela vanjskog djelovanja te ujedinjenja i osamostaljenja, Hrvatskoga orlovskoga saveza s posebnim osvrtom na povijesno, kulturno, obrazovno, pedagoško, sociološko, religijsko i kineziološko polje rada u skladu sa razlučivim razdobljima i tematskim cjelinama. Uspostaviti valorizaciju utjecaja dr. Ivana Merza na rad Hrvatskoga orlovskog saveza koji je na temelju njegova prinosa transformiran iz organizacije određene uskim poljem djelovanja u snažnu kulturno-obrazovnu organizaciju sa širokim područjem aktivnosti. Usvojiti nove zaključke o značaju i utjecaju Merzova prinosa na hrvatski povijesno-kulturni korpus XX. stoljeća, te smještaj u prošireni europski kontekst.

J. Krišto, Hrvatski katolički pokret 1903-1945, Zagreb 2004.; Z. Matijević (ur.) Hrvatski katolički pokret (zbornik radova), Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja); D. Kniewald, Dr. Ivan Merz – život i djelovanje, Zagreb, 1932.; Pojava i značenje Ivana Merza u Crkvi u Hrvatskoj, Zbornik radova sa Simpozija održanog 1978. prigodom 50 obljetnice smrti Ivana Merza, Zagreb, 1979.  (odabrana poglavlja)

B. Nagy (ur.) Ivan Merz Sabrana djela, svezak 1.-6., Zagreb, 2011.-2015; B. Perović, Hrvatski katolički pokret, Roma, 1976.;  R. Horvat, Hrvatska na mučilištu, Zagreb, 1992.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% bodova tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti –  ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• seminarske obveze – 20% 
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%