Prvotna zadaća humanističkih i društvenih znanosti jest stvaranje misli, radova, i novih znanja na temelju i istraživanja i kritičkog promišljanja o povijesti, društvu uopće i kulturi. Prema tome slijedi da to nužno uključuje hrabar misaoni proces (sapere aude) kao i svojevrstan recenzijski postupak i ostale stvari karakteristične za intelektualno istupanje pojedinca i društva. Cilj seminara je – čitajući lepezu odabranih tekstova – kroz petnaest tematskih cjelina ukazati na povijest ideja, razvoj društva kao i na neke neuralgične točke koje se tumače kao prekretnice povijesnog usmjerenja čovječanstva.

V. Žmegač, Europski duh, Zagreb, 2012 (izabrana poglavlja); A. Pažanin, “Uloga intelektualaca u novoj Europi,” Anals of the Croatian Political Science Association 4 (2008), str. 331-339; W. Becker, “Demokracija: svjetski model ili nacionalna tradicija?” Politička misao 40 (2003), str. 90-100.; W. Reinhard, “Čemu nas o budućnosti države poučava njezina povijest?” Politička misao 39 (2002), str. 15-26.; I. Vujačić, “Od traganja za vrlinom ka traganju za srećom,” Politička misao 49 (2012), str. 84-108; I. Cifrić, “Raznolikost kultura kao vrijednost,” Soc. ekol. Zagreb 16 (2007), str. 185-214; D. Grubiša, “Četiri orijentacije u političkoj misli europske renesanse,” Politička misao 47 (2010), str. 7-36.

A. R. Nisbet, Sociološka tradicija, Zagreb, 2007.; J. Jukić, “Sekularizacija društva i obitelji,” Obnovljeni život (51) 6 (1996), str. 623-640; N. Miščević, “Politika u naslonjaču: od Platona do Rawlsa,” u Nasljeđe Antike, D. Pećnjak, P. Šegedin, K. Zakarija (ur.). Zagreb, 2013, str. 239-259; A. Čović, “Pluralizam i pluriperspektivizam,” Filozofska istraživanja 26 (2006), str. 7-12; C. Béné, “Marulić i Erazmo – čitatelji sv. Jeronima,” Colloquia Maruliana 10 (2001.), str. 29-45; F. Novalić, “Islamski svijet i modernost,” Filozofska istraživanja 28 (2008), str. 869-896.

Literatura će se preciznije odrediti prilikom prvog susreta i podjele studentskih radova prema temama.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarski zadatci.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

Nastavne aktivnosti – 100 % ocjene

• seminarski rad – 50%
• seminarsko izlaganje – 30%
• aktivnost na nastavi – 20%