Stjecanje znanja o hrvatskom iseljeništvu u prekooceanskim i europskim zemljama i hrvatskim autohtonim manjinama u europskim zemljama; razlozima iseljavanja, odnosno povijesnim i političkim okolnostima koje su pojedine hrvatske skupine odvojile od matičnog naroda (formiranje suvremenih političkih granica); njihovu položaju i društvenom statusu. Osim usvajanja i razumijevanja uzroka i posljedica migracija na društvene odnose kolegij će pružiti razumijevanje društvenih okolnosti u kojima se hrvatske iseljeničke i manjinske zajednice formalno i neformalno organiziraju, kao i procese društvene integracije u državama u kojima žive.

Ivan Rogić i Ivan Čizmić (2011.): Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb; Milan Mesić (2002). Međunarodne migracije, tokovi i teorije. Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb .

Emil Heršak (ur.) (1998.): Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja. Institut za migracije i narodnosti, Školska knjiga, Zagreb (odabrane natuknice) ; Vlado Šakić, Josi p Jurčević i Marin Sopta (ur.) (1998.): Budućnost iseljene Hrvatske , Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb; Ivan Čizmić, Dražen Živić (2005.): Vanjske migracije s tanovništva Hrvatske – kritički osvrt, u: Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive , Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, str. 55 – 70 , Ljubomir Antić (1991.): Hrvati u Južnoj Americi: do 1914. godine, Stvarnost i Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; Ljubomir Antić (2002.): Hrvati i Amerika, Hrvatska sveučiliš na naklada , Hrvatska matica iseljenika, Zagreb; Ilija Živković, Željka Šporer, Duško Sekulić (1995 .): Asimilacija i identitet, Studija o hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi, Školska knjiga, Zagreb ; Katica Jurčević (2010.): Stari kraj i novi svijet. Migracije hrvatskih iseljenika i akulturacija u SAD – u 1880. – 1940. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb ; Senka Božić – Vrbanić ( 2008.): Tarara – Croats and Maori in New Zealand : memory, belonging, identity, Dunedin, Otago University Press ; Val Colic – Peisker (2008 .): Migration, class and transnational identities: Croatians in Australia and America, Urbana and Chi cago, Illinois University Press; Tvrtko Andrija Mursalo (2003.): Hrvati na jugu Afrike (1757 – 1997), Nakladni zavod Matice hrvatske, Hrvatska matica iseljenika , Zagreb; Vladimir Stanković (ur.) (1980.): Katolička crkva i Hrvati izvan domovine, Kršćanska sadašnjost , Zagreb; Castilia Manea Grgin (2013.): Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16. – 18. stoljeće), FF press, Zagreb;  Stjepan Krpan (1988 . ): Od Karaša do Biferna (zapisi o Hrvatima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Italiji), Kršćanska sadašnjost, Zagreb; Većeslav Holjevac (1968 . ): Hrvati izvan domovine , Matica hrvatska, Zagreb; Božena Vranješ – Šoljan (2005.): Gradišćanski Hrvati: između tradicije i suvremenosti, Educa, Zagreb; Aleksandra Ščukanec (2012.): Identity (trans)formation in Croatian community in Burgenland u: Jezikoslovlje 13(2), str. 513 – 532 ; Mario Bara, Tomislav Žigmanov (2009.): Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti : osnovne činjenice . Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica; Dragutin Pavličević (1994.): Moravski Hrvati : povijest, život, kultura, Hrvatska sveučilišna naklada, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb; Ana Perinić (2006.): Moliški Hrvati. Rekonstrukcija kreiranja i reprezentacije jednog etničkog identiteta u: Etnološka tribina 36 (29 ), str. 91 – 106.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;

3. Stjecanj e minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50 – 64 bodova

dobar (3) – 65 – 79 bodova

vrlo dobar (4) – 80 – 89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – max. 10 bodova (izlaganje na vrijeme – max. 2 boda; kvaliteta izlaganja – max. 2 boda; razina obrađenosti teme – max. 4 boda; poticanje rasprave – max. 2 boda) ;

2) 1. kolokvij – max. 30 bodova (15 pitanja po max. 2 boda) ;

3) 2. ko lokvij – max. 30 bodova (15 pitanja po max. 2 boda) ;

b) Završni ispit – 30% ocjene

4) završni ispit – max. 30 bodova (3 pitanja po max. 10 bodova – za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)