Ciljevi predmeta:

Cilj predmeta je produbljivanje jedne od ključnih socioloških i povijesnih tema uz razvijanje kritičkog mišljenja kroz kontekstualno povezivanje navedene teme s drugim pitanjima iz nacionalne, regionalne i svjetske povijesti.

Sadržaj predmeta:

Spoznavanje odnosa nacije i nacionalizma i utvrđivanje zakonitosti formiranja nacionalnih država u Europi. Nastanak i oblikovanje nacionalnih zajednica/konstrukcija identiteta. Kakva je pri tome uloga kulturne identifikacije, a kakva “krvnog srodstva”? U kakvom su odnosu etničke i nacionalne zajednice spram političkih tvorbi? Koliko je danas vrijednost nacije izražena u stvaranju suvremenog identiteta?

Anthony Smith, Nationalism and Modernism, 1998, hrv. prijevod: Nacionalizam i modernizam, FPZ Zagreb, 2003;

Benedict Anderson: Nacija: zamišljena zajednica – razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, ŠK Zagreb, 1990;

Eric Hobsbawm, Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Novi Liber, Zagreb; 19993

Ernest Gellner, Nationalism, New York University Press, New York, 1997

Hugh Seton-Watson: Nacije i Države – ispitivanje porijekla nacija i politike nacionalizma, Globus, Zagreb, 1980.

Skupina autora, Hrvatski identitet, Matica hrvatska, Zagreb 2011.

Slaven Letica, Tko smo, što smo i kakvi smo zapravo mi Hrvati u zborniku Hrvatski identitet Matice hrvatske, Zagreb 2011.

Stančić, Nikša, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002.

V. Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu, Zagreb, 2003.

Anthony D. Smith: Nationalism. Theory, ideology, history. Polity Press, Cambridge 2001

Cipek, Tihomir i Vrandečić, Josip, ur., Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, zbornik radova, Alinea, Zagreb; 2007.

Dieter Langewiesche, Nationalismus im 19. und 20. Jahrhundert, Bonn 1994.

Dieter Langewiesche: Nation, Nationalismus, Nationalstaat in Deutschland und Europa. Beck, München 2000.

Ernest Gellner: Nationalism. Weidenfeld & Nicholson, London 1997.

Ernest Renan (1896). “What is a Nation?” In: The Poetry of the Celtic Races, and Other Essays. London: The Walter Scott Publishing Co., pp. 61–83. Web: https://archive.org/stream/poetryofcelticra00renauoft#page/60/mode/2up (28.09.2015)

Hans-Ulrich Wehler, Nationalismus, München 2001.

2006. Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod, 2006.

Rogers Brubaker i Frederik Kuper, Frederik, S onu stranu identiteta, Izvornik: Beyond ídentity, Rogers Brubaker and Frederick Cooper, Theory and Society, 29: 1-47, 2000.

Rogers Brubaker, Citizenship and nationhood in France and Germany, Harvard University Press, 1992.

Rogers Brubaker: Nationalism Reframed: Nationhood and the National Question in the New Europe. Cambridge University Press, Cambridge 1996.

Samuel P. Huntington: Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb : Izvori, 1997.

Siegfried Weichlein: Nationalbewegungen und Nationalismus in Europa. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2006.

Umut Özkirimli, Theories of Nationalism: A Critical Introduction. Palgrave Macmillan, New York, 2010

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje te predan pismeni seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i kontinuiranom praćenju.

1. Nastavne aktivnosti – seminarski rad; kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)
2. Završni ispit (pismeni)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarski rad – max. 35 bodova;

2) kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) – max. 35 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene

3) završni ispit – max. 30 bodova (za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)