Cilj kolegija je uputiti studente u ciljeve, metode, izvore i istraživačke teme ove znanstvene discipline. Naglasak je pritom na izvorima (matične knjige) – pristupu, obradi, raščlambi navedenog gradiva te njegovoj iskoristivosti u povijesnim, sociološkim, antropološkim, medicinskim, demografskim, geografskim i ekonomskim istraživanjima. Tako će se (imajući u vidu metodološka ograničenja) prikazati i analizirati brojne teme, kao što su sezonske varijacije začeća, vjenčanja i smrti, dob pri sklapanju braka, ritam poroda, trajanje i prestanak braka, predbračna začeća, nahočad, smrtnost djece, nominacija djece, bolesti, uzroci smrti itd. Prikazat će se i utjecaj ratova, gladi i epidemija na demografska kretanja. Navedena će se pitanja promatrati na primjerima gradova i manjih mjesta duž istočne obale Jadrana od Kopra, Pule, Zadra, odabranih dalmatinskih otoka, Dubrovnika do Kotora, a demografski procesi na tim područjima uspoređivat će se s istovjetnim procesima na području kontinentalne Hrvatske, ali i u širim europskim okvirima. Seminarski dio kolegija uključuje timski pristup u radu na izvorima (matičnim knjigama), kreiranju baze podataka, definiranju istraživačkih pitanja, kvalitativnu i kvantitativnu analizu te prezentaciju istih.

V. Stipetić, N. Vekarić, N., Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004. (odabrana poglavlja); N. Vekarić, I. Benyovsky, T. Buklijaš, M. Levak, N. Lučić, M. Mogorović, J. Primorac, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb-Dubrovnik, 2004. (odabrana poglavlja); M. Bertoša, Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci 41-42 (2000), str. 315.–352.; S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju – djelomični brojčani i poimenični popisi, Arhivski vjesnik 36 (1993), str. 159.–170.; S. Krivošić, Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća, Rad HAZU 30 (1991), str. 17.–58.; J. Čapo, Sezonske varijacije demografskih pokazatelja u sjevernoj Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću, u: Slavonija, Srijem, Baranja i Bačka (uredio Ante Sekulić), Zagreb 1993., str. 121.–142.; E. A. Hammel, P. R. Galloway, Utjecaj strukturalnih čimbenika na kratkoročne promjene mortaliteta u Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu u XVIII. i XIX. stoljeću, Narodna umjetnost 34 (1997), br. 2., str. 109.–136.; U potrazi za mirom i blagostanjem, hrvatske zemlje u 18. stoljeću (urednica Lovorka Čoralić) Zagreb 2013. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata, od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata sv. 2 (uredili Mirko Valentić, Lovorka Čoralić), Zagreb 2005. (odabrana poglavlja).

A. Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb 1999.; J. D. Willigan, K. A. Lynch, Soruces and Methods of Historical Demography, New York-London 1982. (odabrana poglavlja); S. Krivošić, Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti, Dubrovnik 1990.; Miroslav Bertoša, Glad i »kriza mortaliteta« godine 1817: istarski mikrokozmos i evropski kontekst (obavijest o arhivskim sondiranjima i metodama elaboracije), Rad JAZU 445 (1989), str. 3.–53.; S. Bertoša, Život i smrt u Puli: starosjeditelji i doseljenici od XVII. do XIX. stoljeća, Pazin 2002.; P. Laslett, World we have lost, New York 1966.; T. Buklijaš, N. Vekarić, Mortalitet u Cavtatu, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 36 (1998), str. 303.–420.; Robert Skenderović, Popis stanovništva hrvatskih i slavonskih županija iz 1773. godine, Povijesni prilozi 29 (2010), br. 39, str. 73.-92.; Danijela Doblanović, Sezonska kretanja začeća/rođenja župe Svetvinčenat u 18. stoljeću, Povijesni prilozi 31 (2012), br. 43, str. 217.-233.; Marija Mogorović Crljenko, Nepoznati svijet istarskih žena, Zagreb 2006. (odabrane teme).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – timski rad na izradi baze podataka te prezentiranje rezultata
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);

2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan(1) – 0 do 49,9%

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarske obveze – 20% 2) 1. kolokvij – 25% 3) 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)