Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest političke misli u Grčkoj i Rimu
Kratica predmeta IZBP-77 Šifra predmeta 153086
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ines Sabotič
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail ines.sabotic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 681
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Jakša Bilić
Akademski stupanj Master of Arts, Research Zvanje
Kontakt e-mail bilic.jaksa@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Osposobljavanje polaznika za razumijevanje razvoja sustava političkih ideja u Grčkoj i Rimu na način koji povezuje značenje pojmova u povijesnom kontekstu imajući na umu njihovu važnost u kasnijem razvoju Zapadne civilizacije.
Sadržaj: Čitanje članaka relevantnih znanstvenika i sudjelovanje na seminarskoj raspravi radi poticanja na kritičko promišljanje i dubinsko razumijevanje pojmova i njihovog utjecaja na razvoj povijesnih događaja i nastanak političkih institucija.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim linijama razvoja i pojmovima antičke političke misli. 2. Uočiti relevantnost povijesnog razvoja društvenih institucija kao temeljne silnice i odrednice postanka zapadne civilizacije. 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 6. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 8. Koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja.
Literatura
Obvezna

Rowe-Schofield-Harrison-Lane, The Cambridge History of Greek and Roman Political Thought, CUP, 2006.

Melissa Lane, A Pelican Introduction Greek and Roman Political Ideas, Pelican, 2014.

Platon, Država, Zagreb, Naklada Jurčić, 2001.
Platon, Zakoni, Zagreb, Kultura, 1957.
Aristotel, Politika, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
Dopunska

Paul Cartledge, Ancient Greek Political Thought in Practice, CUP, 2009.
Melissa Lane, The Birth of Politics: Eight Greek and Roman Political Ideas and Why They Matter, PUP, 2015.
Josiah Ober, The Rise and Fall of Classical Greece, PUP, 2015.
Josiah Ober, Democracy and Knowledge: Innovation and Learning in Classical Athens, PUP, 2010.
Josiah Ober, Political Dissent in Democratic Athens: Intellectual Critics of Popular Rule, PUP, 2001.
Kurt A. Raaflaub, Origins of Democracy in Ancient Greece, University of California Press, 2008.
Michael Oakeshott, Lectures in the History of Political Thought, Imprint Academic, 2007.
Michael Gagarin, Early Greek Political Thought from Homer to the Sophists, CUP, 1995.
Ryan Balot (ed.), A Companion to Greek and Roman Political Thought, Wiley-Blackwell, 2012.
Ryan Balot, Greek Political Thought, Wiley-Blackwell, 2006.

Damir Barbarić, Politika Platonovih Zakona: uvod u studij Platona, Zagreb, Demetra, 2009.
Leo Strauss, Povijest političke filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2006. (str. 13-128)
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seNe Isključivo kontinuirano praćenje nastaveDa Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – uredno pripremljene vježbe, aktivnost na nastavi, kolokvij (pismeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.
Način stjecanja ocjene:
pripremljene vježbe – 30%
aktivnost na nastavi – 20%
kolokvij – 50%

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Praktični rad 0.7 30
Aktivnost na nastavi 0.4 20
Kolokvij-međuispit 1.1 50
Ukupno tijekom nastave 3 100
Završni ispit
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 15. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u arhajsku i klasičnu grčku političku misao.
2. Početci. Pjesnici, zakonodavci, dramatičari, povjesničari, filozofi i oratori.
3. Filozofska misao o društvu. Sokrat i Platon.
4. Platonova Republika i Zakoni.
5. Filozofska misao o društvu. Aristotel.
6. Aristotelov naturalizam. Ustavi grčkih polisa.
7. Uvod u helenističku i rimsku političku misao.
8. Cinici. Epikurejci. Stoici. Kraljevi i ustavne teorije.
9. Ciceronova politička misao.
10. Političke ideje kod Seneke i Plinija.
11. Židovska politička misao. Josip Flavije.
12. Stoički pisci imperijalnoga Rima. Epiktet. Marko Aurelije.
13. Juristi i važnost prava u formiranju političkih institucija.
14. Dolazak kršćanstva i utjecaj na antičku političku misao.
15. Kolokvij.