Sadržaj: Arhaična medicina: koncepti i dogme zdravlja. Medicina staroga vijeka: skolastička, grčka, kineska, arapska i rimska medicina. Medicina srednjega vijeka. Ekohistorija primitivnog i nadriliječenja. Medicina prosvjetiteljstva, prva i druga bečka medicinska škola. Povijest prirodnoga liječenja, homeopatije i akupunkture. Povijest javnoga zdravstva, epidemije i javnozdravstveni zakonici. Utjecaj Crkve na razvoj zdravstva, ljekarništva, sestrinstva i primaljstva. Povijest operacijske medicine: kirurgije, anestezije i porodništva / primaljstva. Razvoj osnivanja i razvoja zdravstvenih ustanova.

Habek D. Povijest medicine uz razvoj primaljstva, porodništva i ginekologije. medicinska naklada i Hrvatsko katoličko sveučilište Zagre, 2015.

Škrobonja A, Muzur A, Rotschild V: Povijest medicine za praktičare. Adamić,
Rijeka 2003.; Bazala V: Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama. Hrvatski
izdavalački bibliografski zavod, Zagreb 1943.

Eckart WU: Illustrierte Geschichte der Medizin. Springer Verlag 2012.; Cartwright, F., Biddeis M: Bolest i povijest. Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.; Habek, D: Povijest primaljstva, porodništva i ginekologije bjelovarskog kraja. Čvor Bjelovar, 2008.; Thaller, L: Zdravstvo Hrvatsko-Slavonske vojne krajine. Liječnički Vjesnik 1944; br.1, str. 1-27; Habek, D: Patobiografija Habsburgovaca. Tonimir, Varaždinske Toplice, 2007.; Habek D, Dokozić D, Lukić S: Krštenje u nuždi – medikohistoriografsko viđenje. Liječnički Vjesnik 2010; br. 132., str. 376-380; Habek D: Bjelovarska antologija anestezije. ČVOR Bjelovar, 2009.; Kidd M, Modlin, I: Van Swieten and the renaissance of Vienna Medical School.
Journal of Word Surgery 2001, br. 25; 444.-450; Sanitarni kordon nekad i danas. Zbor liječnika Hrvatske i Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreba, Zagreb 1978, str. 3-17; Stein, G: Katechismus zum Gebrauche der Hebammen in den hochfürstlichen Hessischen Landen nebst Hebammenordnug und Anlagen. Marburg 1801.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze -pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i kolokvijima

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze i kolokviji
2. Završni ispit (pismeni ili pismeni i usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više

Nastavne aktivnosti – 70%
1) seminarske obveze – 40%
2) 1. ili 2. kolokviji – 30 % (potrebno je riješiti 50 % 1. ili 2. kolokvija)
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) pismeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
2) usmeni: ukoliko je riješeno manje od 50 % ispita ili postoji želja za većom ocjenom