Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija		 1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Prožimanje kultura: Hrvati i Mađari u 19. stoljeću
Kratica predmeta IZBP-65 Šifra predmeta 150165
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Arijana Kolak Bošnjak
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail arijanakbosnjak@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Predmet se bavi hrvatsko-mađarskim kulturnim, političkim, gospodarskim i vjerskim odnosima tijekom 19. stoljeća; na njemu se prezentira povezanost i prožimanje koje je obilježilo hrvatsko-mađarske odnose na svim razinama u navedenom razdoblju, koje je utjecalo na oblikovanje društva i političke svijesti u Hrvatskoj i Mađarskoj (Ugarskoj) kao sastavnicama zajedničke države.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske i mađarske povijesti u 19. stoljeću, koji su utjecali na oblikovanje nacionalne svijesti, građanskoga društva i kulture u Hrvatskoj i Ugarskoj 2. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu te koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu, napose etnologije, znanosti o književnosti i medijima 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 4. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 5. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi, koja će proizići iz predavanja i seminarskih radova 6. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje 7. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

D. Šokčević, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Zagreb, 2006.; Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza, ur. Milka Jauk-Pinhak, Kiss Gy. Csaba, Nyomárkay István, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.: zbornik radova, gl. ur. Milan Kruhek, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja)
Dopunska

L. Kontler, Povijest Mađarske, Zagreb 2007.; Povijest Mađarske, ur. P. Hanák, Zagreb 1995.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975.; Isti, Hrvati i Magjari od godine 1790. do 1873., Zadar, 1913.; I. Iveljić, Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine, Zagreb 2010.; Hrvatska 1848. i 1849.: zbornik radova, gl. ur. M. Valentić, Zagreb 2001. (odabrana poglavlja); Rijeka i mađarska kultura, međunarodni znanstveni skup: Rijeka (Fiume) és a magyar kultúra. Zbornik radova, ur. Rijeka 2004.; S. Čolić, Kultura i povijest. Socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture, Zagreb 2002.; J. Grbić, Identitet, jezik i razvoj. Istraživanje o povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, Zagreb 1994.; T. Markus, Hrvatski politički pokret 1848. -1849. godine. Ustanove, ideje, ciljevi, politička kultura, Zagreb 2000.; Hungarians between „East“ and „West“. National Myths and Symbols, ed. T. Hofer, Budapest, 1994.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% bodova tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti –  ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

    • seminarske obveze – 20% 
    • 1. kolokvij – 25%
    • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 7. nastavni termin
2. kolokvij - 13. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Nacionalno pitanje u ugarskom dijelu Habsburške Monarhije
3. Pridružene strane ili savezne države: hrvatsko municipalno pravo i ugarski ustav
4. Gospodarske veze banske Hrvatske i Ugarske
5. Obrazovne institucije – poveznice između Hrvata i Mađara
6. Hrvatsko i mađarsko plemstvo: obiteljske, društvene i političke veze
7. 1. kolokvij
8. Hrvatske političke stranke zagovornice saveza s Ugarskom (Mađarskom)
9. Mađarske političke stranke prema hrvatskom pitanju
10. Slika drugoga: Hrvati o Mađarima – Mađari o Hrvatima
11. Hrvati u Ugarskoj (Mađarskoj)
12. Mađari u Hrvatskoj
13. 2. kolokvij
14. Književne veze i utjecaji između Hrvata i Mađara
15. Kruna, zastava, grb, himna – simboli zajedništva i posebnosti
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje i podjela seminarskih tema
2. Utjecaj Johana Gotfrieda Herdera na oblikovanje hrvatske i mađarske nacionalne svijesti; „Kratka osnova horvatsko-salvenskoga pravopisanja“ Ljudevita Gaja
3. Kuševićev spis „De municipalibus juribus et statutis Regnorum Dalmatie, Kroatie et Slavonie“; Govor grofa Karla Ivana Sermagea na Hrvatskom saboru 1832. o pitanju uvođenja nekatolika u Hrvatsko kraljevstvo
4. Osnivanje Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1841.
5. Hrvatska školska i studentska mladež u otporu prema mađarskim nasrtajima u 19. stoljeću
6. Obitelj Drašković, Obitelj Rauch
7. 1. kolokvij
8. Narodna stranka u vrijeme vladavine Khuen-Hédérvaryja
9. Miklós Wesselényi prema Hrvatima
10. O Mađarima u Danici ilirskoj
11. Nositelji nacionalnog pokreta kod Hrvata u Ugarskoj u 19. i početkom 20. stoljeća – biskup Ivan Antunović
12. Naseljavanje Mađara u Hrvatsku u drugoj polovici 19. stoljeća
13. 2. kolokvij
14. Slika Mađara u povijesnim romanima Ksavera Šandora Gjaloskog
15. Poredbena analiza hrvatske i mađarske himne