Cilj predmeta je uvesti studente u razumijevanje procesa integriranja Europe koji nije tek suvremeni politički i gospodarski proces, već proces koji traje stoljećima, a koji zahvaća različita područja ljudskog djelovanja: od znanosti i umjetnosti preko filozofije i teologije do prava i politike, a kojemu Hrvati od samog početka daju svoj pečat. Budući da je razdoblje srednjeg vijeka i humanizma bitno za oblikovanje europskog kulturnog identiteta – ideja i vrijednosti čije je širenje unutar i izvan europskih granica odredilo povijesne promjene na globalnoj razini studenti će se upoznati s hrvatskim intelektualcima, obrazovanim u Parizu, Bologni, Padovi, Beču, Pragu, a koji su u zajedništvu s intelektualnom elitom svoga doba ostavili važan trag u hrvatskom srednjovjekovlju. Važniji među njima bili su: Herman Dalmatin (oko 1110. – ps. 1154.), Pavao Dalmatinac (oko 1170./1175. – 1255.), Augustin Kažotić (1260. – 1323.), Nikola Matafar (potkraj 13. st. – 1367.), Juraj Slovinac (oko 1355/60. – 1416.), Martin iz Zadra (14. st.), Ivan Stojković (1392. – 1443.), Pavao Zagrepčanin (14./15. st.), Federik Grisogono (1472. – 1538.) i dr. Cilj kolegija je također sistematizirati podatke o hrvatskoj prisutnosti na najuglednijim europskim sveučilištima, u intelektualnim krugovima i diplomatskim misijama, zatim rekonstruirati društveni i kulturni kontekst u kojem ti hrvatski intelektualci djeluju: osobe i ideje s kojima dolaze u dodir te glavne povijesne događaje koji nalaze odjeka u njihovim tekstovima; te prikazati i analizirati, povijesne, filozofske, teološke i diplomatsko-političke prinose učenih Hrvata, kako pojedinačno tako i u cjelini, europskom intelektualnom nasljeđu.

F. Šanjek, „Hrvati i Pariško sveučilište (13.-15. st.)“, Rad HAZU 476 (1998), str. 109-147; F. Šanjek, „Zagrepčanin Pavao Nikolin: student, profesor i djelatnik Pariškog sveučilišta”, Archaeologia adriatica 2 (2008), str. 601-610; F. Šanjek, „Juraj Slovinac/Georges d’Esclavonie. Život i znanstveni rad,“ u: Juraj Slovinac. Dvorac djevičanstva, Zagreb 2006., str. 7-32; Ž. Dadić, Egzaktne znanosti hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb 1991.; Ž. Dadić, Herman Dalmatin/Herman of Dalmatia, Zagreb 1996.; M. Tanaka, „Hrvatski studenti na Pariškom sveučilištu u 14. i 15. stoljeću“, Croatica christiana periodica 15 (1985), str. 36-42; S. Krasić, “Paulus Hungarus seu, ut alii volunt, Dalmata. Jedna zanimljiva ličnost iz 13. st.”, Prilozi 7-8 (1978), str. 131-156; Martin Zadranin, Abstractiones de libro sententiarum (13./14. st.) (prir. M. Biškup), Zagreb 2006.; M. D. Grmek, „Prinosi za poznavanje života i rada zadarskog renesansnog liječnika, kozmografa i astrologa Federika Grisogona“, Radovi Instituta JAZU u Zadru 15 (1968), str. 61-90; R. Holjevac, Ivan Stojković i njegovo doba, Zagreb 2004.

F. Šanjek, „Knjižna kultura hrvatskog srednjovjekovlja,“ u: Zbornik Nikše Stančića (prir. I. Iveljić), Zagreb 2011., str. 39-54; V. Bazala, Pregled povijesti znanosti: razvoj ljudske misli i obrazovanja, Zagreb 1980.; A. Tuilier, „Hrvati i Pariško sveučilište,“ Most / The Bridge, Zagreb 1995., str. 39-43, 174-178.; A. Tuilier, „Un conflit entre un étudiant croate et l’Université de Paris,“ u: Mélanges de la Bibliothèque de la Sorbonne, 7, Paris 1986., str. 37–103; F. Šanjek, „Na izvorima europske i hrvatske znanosti: Herman Dalmatinac,“ u: Pandžićev zbornik, Bamberg 1988., str. 251–270; F. Šanjek, „Herman Dalmatin,“ uvodni tekst u Rasprava o bitima, I, Pula 1990., str. 7-100; Herman Dalmatin, De indagatione cordis – O preispitivanju srca (priredio A. Ćubelić), Zagreb 2009.; F. Šanjek i J. Tandarić, „Juraj iz Slavonije (oko 1355./60. – 1416.), profesor Sorbone i pisac, kanonik i penitencijar stolne crkve u Toursu”, Croatica christiana periodica 13 (1984), str. 1–23; Juraj Slovinac, Dvorac djevičanstva (1411.), Zagreb 2006. (prir. F. Šanjek, S. i T. Tenšek.); F. Šanjek, „Glagoljaš sa Sorbone, Juraj Slovinac (1355/1360.-1416.),“ u: Knjige poštujući, knjigama poštovan: Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića (ur. R. Horvat), Zagreb 2010., str. 201-209; M. Biškup, „Summa de paenitentia Pavla Dalmatinca”, Croatica christiana periodica 36 (1995), str. 134-153; F. Šanjek, “Pavao Dalmatinac: Rasprava između rimokatolika i bosanskog patarena,” Starine HAZU 61 (2000), str. 21-121; B. Duda, Joannis Stojković de Ragusio, Rim 1958.; A. Krchnak, De vita et operibus Ioannis de Ragusio, Rim 1960.; Iohannis (Stojković) de Ragusio, Tractatus de Ecclesia, Zagreb 1983.; I. Tomljenović, “Dubrovčanin Ivan Stojković”, Croatica christiana periodica, 9 (1982), str. 1–12; F. Šanjek, “Ivan Stojković i počeci humanizma u Hrvata”, u: Misao i djelo Ivana Stojkovića (zbornik), Zagreb 1986., str. 272-285; J. Turčinović, “Ivan Stojković u službi zajedništva Crkve,” Croatica christiana periodica 25 (1990), str. 211-220; I. Stojković, Konkordancija nepromjenjivih dijelova Biblije, Zagreb 2006.; A. Schlecht, Andrea Zamometić, Paderborn 1894.; I. Tomljenović, „Uz 500. obljetnicu smrti hrvatskog dominikanca Andrije Jamometića (1420/30. – 1484.),” Croatica christiana periodica 14 (1984), str. 203–205; N. Klaić, „O porijeklu hrvatskog dominikanca Andrije Jamometića, znamenitog borca za reformu”, Croatica christiana periodica 19 (1987), str. 1–8; F. Šanjek, “Bl. Augustin Kažotić (oko 1260.-1323.)”, Croatica christiana periodica 4 (1979), str. 133-154; M. Biškup, Blaženi Augustin Kažotić: biskup, prosvjetitelj i zaštitnik siromaha, Zagreb, 2002.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 40%
• 1. kolokvij – 20%
• aktivnost na nastavi  – 10%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%