Upoznati studente s temeljnim odrednicama znanosti i religije te o njihovu odnosu u prošlosti i danas. Iznijet će se modeli njihova međusobnog odnosa od razilaženja i sukoba do dijaloga i komplementarnog pristupa stvarnosti. Ukazat će se na prednosti i nedostatke znanosti ali i religije te njihov odnos prema filozofiji, teologiji i drugim pristupima svijetu. Posebno su važne suvremene rasprave o odnosu znanosti i religije pa će se u tom kontekstu govoriti o teološkim dokazima o opstojnosti Božjoj, o postanku svemira, biološkoj evoluciji, o novim tumačenjima znanstvenih pristupa kao što su novi ateizam, scijentizam, inteligentni dizajn i kreacionizam. Također će se raspravljati o odnosu vjere i razuma u svjetlu novih znanstvenih paradigmi te o mogućnosti objašnjenja čuda. Posebno je važna rasprava o tome pobija li znanost vjeru te hoće li religija nestati i hoće li znanost zamijeniti religiju. Na koncu će se razmotriti pitanja uloge religije i znanosti u etičkom postupanju u vezi sa suvremenim znanstvenim i tehnološkim postignućima.

Odabrana poglavlja iz: E. McGrath, Znanost i religija, Zagreb, 2015.; J. C. Lennox, Je li znanost pokopala Boga?, Split, 2013.; K. Ward, Zašto gotovo sigurno ima Boga?, Zagreb, 2010.; M. Poole, „Novi“ ateizam, Zagreb, 2014.; M. Crvenka, Prirodne znanosti i religija, Zagreb, 2010.; A. McGrath i J.Collicut McGrath, Dawkinskova iluzija, Zagreb, 2012.

V. Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, Zagreb, 1998.; P. Becker, U stupici svijesti? Duh i mozak u raspravi teologije, filozofije i prirodnih znanosti, Zagreb, 2015.; A. Benz, Budućnost svemira. Slučaj, kaos, Bog, Zagreb, 2006.; P. Chauchard, Vjera kršćanskog znanstvenika, Zagreb, 1977.; D. Chopra, L. Mlodinow, Sukob svjetonazora, Čakovec, 2012.; F. C. Collins, Božji jezik, Zagreb, 2008.; R. Dawkins, Iluzija o Bogu, Zagreb, 2007.; B. Davies, God and the New Physics, Penguin Books, Middlesex – New York – Victoria – Markham – Auckland, 1983.; B. Davies, Uvod u filozofiju religije, Zagreb, 1998.; T. Eagleton, Razum, vjera i revolucija, Zagreb, 2010.; I. Golub, V. Paar, Skriveni Bog, Zagreb, 2008.; Ivan Pavao II, Fides et ratio – Vjera i razum, Zagreb, 2004. – I. Kešina, Znanost – vjera – etika, Split, 2005.; A. Kresina, Čovjek s onu stranu tvari, Zagreb, 1989.; D. Lambert, Znanost i teologija, Zagreb, 2003.; S. Morandini, Teologija i fizika, Zagreb, 2012.; R. L. Numbers (ed.), Galileo goes to Jail, Harward University Press, Cambridge, Mass. – London, England, 2009.; J. Polkinghorn, Belief in God in an Age of Science, Yale University Press, New Haven – London, 1998.; F. Stuhlhofer: Prirodoznanstvenici i pitanje Boga, Zagreb, 1995.; C. H. Vosen, Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog sustava, Zagreb, 1993.

Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%