Ciljevi predmeta:

Cilj kolegija jest upoznati studente s konceptom prostornog planiranja u društvenom kontekstu, glavnim vrstama prostornih planova, te uvjetima i načinima njihove izvedbe.

Sadržaj predmeta

Prostorno planiranje, pojam i osnovne sastavnice: prostor, vrijeme, djelatnost, korisnik. Prostor i srodni pojmovi: okoliš, teritorij, priroda, društvena proizvodnja prostora, stanovništvo i prostor. Klasifikacija djelatnosti u društvu: društvena osnova planerske razdiobe djelatnosti na rad, stanovanje, promet i igru; društvena hijerarhija djelatnosti; uloga tehničke i organizacijske morfologije djelatnosti. Pojam korisnika u prostornom planiranju: tipologija korisnika i njihova prisutnost u planiranju; direktivni i indikativni pristup; pravednost u prostornom planiranju. Sociokulturni poredak i prostorno planiranje: temeljne ideje i hijerarhija vrijednosti; pojam identiteta; pojam baštine; okoliš i baština. Politički poredak i prostorno planiranje: društvena razdioba moći i hijerarhija interesa; javni i privatni interesi; prostorni i teritorijalni interesi; zastupanje interesa u prostornom planiranju; uloga javnosti; odlučivanje o prostornom planu. Institucije u prostornom planiranju: institucije izradbe; institucije provedbe i nadzora plana; društveno funkcioniranje prostornoplanskog dokumenta: pravni i moralni aspekt. Suvremeno društvo i prostorno planiranje: modernost i postmodernost u prostornom planiranju; nužnost prostornog planiranja; socijalna, ekologijska i razvojna održivost i prostorno planiranje.

Marinović Uzelac, A., (2001.), Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb, (odabrana poglavlja).

Catanese, A. J., i Snyder, J. C. (1988.), Urban Planning, McGraw-Hill, Inc., New York (odabrana poglavlja); 

Hall, P. (2002.), Urban and Regional Planning, Routledge, London and New York (odabrana poglavlja).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i kolokvijima

1)  Nastavne aktivnosti  – seminarski rad; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2)  Završni ispit (usmeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarski rad – max. 10 bodova;

2) 1. kolokvij – max. 25 bodova;

3) 2. kolokvij – max. 35 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene

4) završni ispit – max. 30 bodova.