Ciljevi kolegija: Glavni cilj ovoga kolegija jest razumjeti kako i zašto su religije u povijesti, pa i danas, djelovale kao najaktivniji čimbenici globalizacijskih i/ili antiglobalizacijskih, integracijskih/dezintegracijskih društvenih procesa. Studenti će imati priliku produbiti svoje razumijevanje suvremenih religijskih i globalizacijskih tendencija, utjecaja globalizacije na religiju i religije na globalizaciju u kontekstu postojećih sociokulturnih procesa te razviti svoje kritičke sposobnosti i vještine rasuđivanja i razumijevanja tih procesa. Sadržaj: Ovaj je kolegij zamišljen kao interdisciplinarno istraživanje tradicionalnih ljudskih vjerovanja i njihove povezanosti sa suvremenim procesima globalizacije. Kako razne vjerske zajednice doprinose nastanku globalnog društva i kako su se prilagodile novonastalom društvenom kontekstu? Oslanjajući se na teorije i metode komparativnih religijskih istraživanja, istražujemo sličnosti i različitosti, kontinuiranost i promjenjivost religijskih oblika i njihovu interakciju s globalizacijskim procesima.

Religije svijeta (ur. John Allan et al.), Zagreb 1991. (odabrana poglavlja); U. Beck, Što je globalizacija? Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); C. Geertz, Religion As a Cultural System, u: The Interpretation of Cultures, Basic Books, New York 1973., str. 87-126.; D. Grace, Religija u suvremenoj Europi, Zagreb 2005.

M. Belaj, Milijuni na putu. Antropologija hodočašća i sveto tlo Međugorja, Zagreb 2012.; G. P. Šantek, Anthropos religiosus. Antropološko-religijski ogledi, Zagreb 2011.; M. Eliade, Okultizam, magija i pomodne kulture, Zagreb 1981.; M. Weber, Protestantska etika i duh kapitalizma, Zagreb 2006.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%