Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji
Kratica predmeta POVD222 Šifra predmeta 101707
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Mario Kevo
Akademski stupanj Doktor humanističkih znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mario.kevo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 685
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznati studente s glavnim procesima društvenog i političkog razvoja hrvatskog naroda od Prvog svjetskog rata do početka Drugog svjetskog rata. Naglasak će biti stavljen na pokušaje hrvatskih političkih elita da riješe hrvatsko pitanje, odnosno na posve različit pristup problemu. Predviđene teme: stvaranje Kraljevine SHS – odnos hrvatskih političkih skupina i intelektualne elite prema stvaranju prve jugoslavenske države. Jadransko pitanje od kraja 1918. do aneksije Rijeke i talijanske pretenzije na istočnu obalu Jadrana u razdoblju od svršetka Prvog svjetskog rata do travnja 1941. Jugoslavenstvo i jugoslavenski nacionalizam u prvoj polovici dvadesetih godina; utjecaj jadranskog pitanja na rast jugoslavenskog nacionalizma na hrvatskoj obali – ORJUNA. Režim i Hrvati – od zanemarivanja do represije. Stjepan Radić i H(R)SS kao predstavnici hrvatske politike. Ostale hrvatske političke stranke (HSP, HZ, HFSS itd.) – odnos prema režimu i HSS-u. Srbi u Hrvatskoj i odnos prema rješavanju hrvatskog pitanja – od velikosrpstva radikala do stvaranja Seljačko-demokratske koalicije. Gospodarski razvoj hrvatskih zemalja od 1918. do 1928.: socijalne razlike, kultura, umjetnost i znanost. Atentat u Narodnoj skupštini 1928. i smrt Stjepana Radića. Politika vodstva HSS-a i SDK-a od atentata do uvođenja diktature kralja Aleksandra; radikalna retorika i nastavak pregovora. Nastup dr. Ante Pavelića i mladeži HSP-a – radikalizacija na hrvatskoj političkoj sceni – pokušaj stvaranja organizacije Hrvatskog domobrana i izlaženje istoimenog lista. Diktatura kralja Aleksandra – kako je došlo do diktature i optimizam bez pokrića dr. Vladka Mačeka: „Lajbek je razkopčan“. Organizacija diktatorskog režima – integralno jugoslavenstvo kao režimska ideologija, teror režima kao sredstvo za stvaranje jedinstvenog „jugoslavenskog“ naroda, negiranje hrvatskog imena i hrvatskih simbola, reakcije na režimski teror – radikalizacija pojedinaca i skupina, odlazak dr. Ante Pavelića u emigraciju i stvaranje Ustaše – hrvatske revolucionarne organizacije, ponašanje vodstva HSS-a, vanjska politika kralja Aleksandra. Atentat u Marseilleu i pad diktature – o stvarnim organizatorima i izvršiteljima atentata i o špekulacijama o nacionalsocijalističkoj umiješanosti. Knez Pavle na čelu režima – liberalizacija političkog života i obnova rada HSS-a. Godina 1935. kao godina popuštanja i konsolidacije režima – od Jevtića do Stojadinovića. Politika dr. Vladka Mačeka – od općeprihvaćenog hrvatskog vođe do početka razlaza s hrvatskim nacionalistima. Širenje nacionalističkih ideja i postupni razlaz s HSS-om – prodor proustaških ideja u nacionalističke redove, pokušaji dr. Vladka Mačeka da riješi hrvatsko pitanje – od pregovora sa Stojadinovićem i knezom Pavlom do sporazuma s Udruženom opozicijom. Život ustaške emigracije u Italiji i sporazum Ciano-Stojadinović – od internacije na Liparima do povratka u domovinu. Uloga ustaških povratnika i dr. Mile Budaka u hrvatskom političkom životu – iznevjerene Stojadinovićeve nade o uklanjanju ustaške opasnosti i rušenju popularnosti dr. Vladka Mačeka. Društveni život tijekom tridesetih godina. Pad Milana Stojadinovića i Sporazum. Uspostava Banovine Hrvatske.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati i vrednovati historiografske pojmove i procese iz hrvatske povijesti međuratnog razdoblja 2. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa u navedenom razdoblju 3. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu 4. Primjenjivati suvremene historiografske metodološke pristupe 5. Napraviti stručni ili znanstveni rad 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi, 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Lj. Boban, Hrvatske granice od 1918. do 1993., Zagreb 1993., str. 1.-49.; M. Jareb, Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb 2006., str. 33.-111., 415.-595.; H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb 1998., str. 16.-245.; H. Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb 2002., str. 29.-68.

Dopunska

Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 1.-3., Zagreb 1989.-1990.; J. Jareb, Političke uspomene i rad dra Branimira Jelića, Cleveland 1982.; H. Matković (prir.), Svetozar Pribićević, Izabrani politički spisi, Zagreb 2000.; H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb 2006., str. 219.-360.; I. Perić, Vladko Maček: politički portret, Zagreb 2003.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).

 

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Seminarski rad 0.76 20
Ukupno tijekom nastave 3.86 70
Završni ispit 1.14 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 6. nastavni termin
2. kolokvij - 12. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: predstavljanje plana i programa rada, pojašnjenje studentskih obveza, literature
2. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca i otvaranje hrvatskog pitanja
3. Jadransko pitanje i odnosi s Kraljevinom Italijom
4. Stjepan Radić i pokušaji internacionalizacije hrvatskog pitanja
5. Seljačko-demokratska koalicija i neopravdani Mačekov optimizam u osobu kralja
6. KOLOKVIJ
7. Jugoslavenski unitarizam i radikalizacija hrvatskog pitanja
8. Prijedlozi za rješavanje hrvatskog pitanja izvan jugoslavenskog okvira
9. Ustaško-domobranski pokret u Italiji
10. Smrt kralja Aleksandra i uvođenje Namjesništva
11. Pokušaji rješavanja hrvatskog pitanja unutar jugoslavenskog okvira
12. KOLOKVIJ
13. Približavanja na liniji Beograd – Berlin – Rim
14. „Federalna“ jedinica u centralističko-unitarističkoj Monarhiji
15. Rješavanje hrvatskog pitanja izvan jugoslavenskog okvira
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: objašnjenje studentskih obveza, podjela seminarskih zaduženja, upute o načinu rada
2. Politički portret – dr. Vladko Maček: život i politika (1879.-1918.)
3. Politički portret – dr. Vladko Maček: život i politika (1918.-1929.)
4. Politički portret – Stjepan Radić i politički zaokret 1925.
5. Politički portret – dr. Svetozar Pribićević: od protivnika do saveznika (1918.-1929.)
6. KOLOKVIJ
7. Politički portret – dr. Vladko Maček: život i politika (1929.-1934.)
8. Politički portret – dr. Ante Trumbić i diktatura kralja Aleksandra (1929.-1934.)
9. Politički portreti – Zagrebački intelektualci i Zagrebački memorandum (1934.)
10. Politički portret – dr. Vladko Maček: život i politika (1934.-1938.)
11. Politički portreti – Zagrebački intelektualci i Nacrt jugoslavenskog Ustava (1937.)
12. KOLOKVIJ
13. Politički portret – dr. Branimir Jelić: život i politika (1929.-1941.)
14. Politički portret – dr. Vladko Maček: život i politika (1939.-1941.)
15. Politički portret – dr. Ante Pavelić: život i politika (1927.-1941.)