Političke, gospodarske i društvene prilike u hrvatskim zemljama tijekom prve polovice 19. stoljeća: od smrti Josipa II. preko propasti Mletačke Republike i francuske vladavine; Dubrovačka Republika 1790.–1808.; Vojna krajina 1790.–1815.; Političke, gospodarske i društvene prilike u hrvatskim zemljama uoči preporoda; Preporodno doba i njegova postignuća; Zbivanja na unutrašnjem i vanjskopolitičkom planu 1848./49. i djelovanje bana Josipa Jelačića, Hrvatski sabor 1848.; Neoapsolutizam–germanizacija i modernizacija; Obnova ustavnosti–Hrvatska na raskrižju, Hrvatski sabor 1861.i 1865., Austro–ugarska nagodba, Hrvatsko–ugarska nagodba, Riječko pitanje, Stranački život u vrijeme bana Levina Raucha, Stranka prava do ustanka u Rakovici 1871., Istra i Dalmacija od 1860.–1870.; Bunjevački Hrvati; Razvojačenje Vojne krajine; Revizija Nagodbe, Hrvatska za banovanja Ivana Mažuranića, Istra i Dalmacija 1870.–ih; Stranka prava na čelu hrvatskog nacionalnog pokreta 1880–ih, Banovanje Khuena Héderváryja 1883.–1903.–obilježja Khuenova režima; Raskol Stranke prava, Politički pokret 1903.; Dalmacija i Istra 80.–ih i 90–ih godina 19. stoljeća; Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini 1878.–1903.; «Novi kurs», nove političke grupacije u Hrvatskoj i Dalmaciji, Hrvatsko–srpska koalicija na vlasti, Slom «novog kursa»; Aneksijsko razdoblje–Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Istra; Predratno razdoblje.

J. Šidak, Hrvatski narodni preporod–Ilirski pokret, Zagreb 1988., str. 7-92., 112.-163., 200.-215.; T. Markus, “Hrvatski politički pokret 1848.–1849. godine: osnovne ideje i zbivanja”, Povijesni prilozi 15 (1996): 11.–58.; M. Gross, Počeci moderne Hrvatske. Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850.–1860., Zagreb 1985., str. 11.–27., 371.–400.; Povijest Hrvata 2-od kraja 15. st. do kraja Prvog svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 419-601.

Šidak–Gross–Karaman–Šepić, Povijest hrvatskog naroda 1860.–1914., Zagreb 1968.; N. Stančić, Hrvatski narodni preporod 1790.–1848., u: Hrvatski narodni preporod 1790.–1848, Zagreb 1985., predgovor, str. 1.–30.; Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb 1981., str. 175.–191., 231.–306., 343.–373.; N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002., str. 3.–209.; M. Gross i A. Szabo, Prema hrvatskome građanskom društvu: društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, Zagreb1992.,str. 117.–295., 425.–509.; I. Karaman, Privreda i društvo Hrvatske u 19. stoljeću, Zagreb 1972.; J. Šidak, Studije iz hrvatske povijesti IX. stoljeća, Zagreb 1973., str. 3.–84., 125.–151.; J. Horvat, Politička povijest Hrvatska, sv. 1. Zagreb 1990., str. 276.–383.; J. Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u Hrvatskoj politici 1850.–1918., Zagreb 1994.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%