Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku
Kratica predmeta POVP3-3 Šifra predmeta 97963
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga prostora u ranom srednjem vijeku kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu. Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je prijeko potrebno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ujedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske se zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 10. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.

 

Dopunska

F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925. (reprint: 1990.), str. 177.-650.; I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985., str. 3.-85.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997., str. 19-60.; Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine (ur. N. Klaić), Zagreb 1972. (odabrana poglavlja); S. Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji: izvori (Analiza i kritika), sv. 1-2, Zagreb 1973.; M. Matijević-Sokol, “Krsni zdenac Hrvata: paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava”, Croatica Christiana periodica 31 (2007) 59: 1-31.; M. Matijević-Sokol i V. Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Zagreb 2005.; I. Majnarić, “Papa i svjetovni vladar na izmaku karolinškog doba. Primjer splitskih sinoda dvadesetih godina 10. stoljeća”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010): 5-16.

 

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; pismena verzija – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarsko izlaganje 0.22 8
Seminarski rad 0.34 12
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 6. termin nastave
14. termin nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Doseljenja Slavena, teorije o porijeklu i doseljenju Hrvata
3. Prevlast Franaka i ustanak kneza Ljudevita
4. Hrvatske zemlje u prvoj polovici 9. stoljeća
5. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 9. stoljeća
6. 1. kolokvij
7. Pokrštavanje Hrvata i djelovanje sv. Ćirila i Metoda
8. Hrvati potkraj 9. i početkom 10. stoljeća
9. Kralj Tomislav i njegovi nasljednici
10. Kralj Stjepan Držislav i njegovi nasljednici
11. Hrvatska u doba kralja Petra Krešimira IV.
12. Hrvatska u doba kralja Zvonimira
13. Unutarnje prilike u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj državi
14. 2. kolokvij
15. Dolazak nove vladarske kuće u Hrvatsko Kraljevstvo
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih tema
2. 1) Vijesti o dolasku Slavena s kraja 6. i sredine 7. stoljeća 2) Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet: rasprava o tematu Dalmaciji 3) Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet: o Dalmaciji i narodima koji u njoj stanuju 4) Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet: o Hrvatima i pokrajini u kojoj sada stanuju
3. 5) Rižanski placet 6) Prvi sukob s Francima kod Trsata 799. godine 7) Ustanak kneza Ljudevita
4. 8) Prvi sukobi Hrvata i Neretvana s Mlečanima 9) Knez Trpimir u spisima redovnika Gottschalka 10) Sukob kneza Trpimira sa „narodom Grka“ i Bugarima 11) Trpimirova darovnica
5. 12) Sukob sa Mlečanima kod Makarske 887. godine 13) Bizant i istočni Jadran u 9. stoljeću 14) Predaje o postanku Dubrovnika i Zadra 15) Predaje o postanku Splita
6. 1. kolokvij
7. 16) Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet: pokrštavanje Hrvata 17) Misija Ivana Ravenjanina 18) Zaključci Prvog splitskog sinoda 925. godine 19) Zaključci Drugog splitskog sinoda 928. godine
8. 20) Papa Ivan VIII. i knez Branimir 21) Autonomija istarskih gradova u 10. stoljeću 22) Istra i Venecija u 10. stoljeću 23) Tomislavov rat protiv Mađara i Bugara
9. 24) Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu 925. godine 25) Pismo pape Ivana X. splitskom nadbiskupu Ivanu 925. godine 26) Danak mira dalmatinskih gradova 998. godine
10. 27) Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet: Hrvatska i Bizantska Dalmacija u 10. stoljeću 28) Genealogija hrvatskih vladara prema darovnici za Diklo 29) Osnutak samostana Svetoga Ivana u Biogradu 1059. godine
11. 30) Osnutak samostana Svete Marije u Zadru 31) Ban Zvonimir postaje suvladar kralja Petra Krešimira IV. 32) Krunidba kralja Zvonimira
12. 33) Ranosrednjovjekovna svakodnevnica: trgovina robljem 34) Ranosrednjovjekovna svakodnevnica: nastanak pridvorskog gospodarstva 35) Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet: Porfirogenet „O Paganima koji se nazivaju neretljanima“36) Vijesti o prirodnoj smrti kralja Zvonimira 37) Vijesti o nasilnoj smrti kralja Zvonimira: prema Ugarsko-poljskoj kronici 38) Vijesti o nasilnoj smrti kralja Zvonimira: prema pisanju arhiđakona Tome i fra Ivana Tomašića
13. terenska nastava
14. 2. kolokvij
15. Podjela potpisa