Ciljevi: Upoznati studente s najstarijom prošlošću hrvatskog etničkog prostora, tj. političkih cjelina koje su na tom prostoru nastale u antici, te s njegovim značajem u europskoj prapovijesti i antici. Razjasniti procese prožimanja različitih kulturnih utjecaja na ovom prostoru, te važnost antičke kulturne baštine za hrvatsku političku povijest i razvoj hrvatskog etnosa.

Sadržaj: Kolegij obuhvaća povijest hrvatskog prostora od najranijih nalaza čovjekove prisutnosti do naseljavanja novih naroda na ruševine rimskog imperija. Kolegij se izlaže u okviru klasične arheološke i historiografske podjele na paleolitik, neolitik, eneolitik, brončano doba, željezno doba, principat i dominat. Donosi se etnička slika u predrimskom vremenu i proces rimskog osvajanja, s posebnim naglaskom na povijesne izvore koji donose podatke o ovom prostoru, te proces romanizacije i organizacije rimske vlasti, kao i nastanak i širenje prvih kršćanskih zajednica na hrvatskom prostoru.

J. J. Wilkes, Dalmatia, London 1969.; S. Dimitrijević – T. Težak–Gregl – N. Majnarić–Pandžić, Prapovijest, Zagreb 1998.; N. Cambi, Antika, Zagreb 2002.; P. Lisičar, Crna Korkira i kolonije antičkih Grka na Jadranu, Skopje 1958.

P. Cabanes, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb 2002.; Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb 2006.; M. Suić, Zadar u starom vijeku, Zadar 1981.; Keltoi. Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana 1984.; E. Heršak, Drevne seobe, Zagreb 2005.; J. P. Mallory, Inodeuropljani, Zagreb 2006.; E. Dyggve, History of Salonitan Christianity, Oslo 1951.; M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996.; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20% (izlaganje 10%, pismeno 10%)
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%