Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Kartografski izvori
Kratica predmeta POVP4-9 Šifra predmeta 103242
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 2
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Majnarić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivan.majnaric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706686
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Predstavljanje osnovnih karakteristika kartografskih prikaza, katastara, planova i veduta te mogućnosti njihove uporabe kao izvora za hrvatsku povijest. Analizom kartografskih izvora studenti će upoznati vještinu čitanja starih kartografskih prikaza i pravilnoga razumijevanja njihova sadržaja. Analiza i interpretacija kartografskih izvora pruža nove spoznaje, ponajprije o prostornom razvoju hrvatskih povijesnih područja, ali omogućuje i sagledavanje njihova razvoja u europskom kontekstu.

Sadržaj: Navedeni cilj temelji se na polazištu da kartografski izvor nije samo slika geografske stvarnosti nego i jasan odraz povijesnoga, političkog i kulturnog konteksta u kojima je nastajao. Kartografski izvori osobito su bitni za istraživanje suodnosa čovjeka i prirodne sredine te međuovisnosti povijesnih zbivanja i transformacije prirodnoga i kulturnog pejzaža, pri čemu je trajno naglašena dinamična kategorija prostora. Sukladno tome, predmet na osnovi analize općih i tematskih starih kartografskih prikaza te analize razvoja kartografskog predočivanja hrvatskih zemalja od starog vijeka do ranog novog vijeka, pruža podroban uvid u povijest prostora u kontekstu povijesnih procesa.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Definirati osnovne pojmove u svezi s povijesnom kartografijom 2. Izdvojiti temeljne značajke kartografije pojedinoga povijesnog doba 3. Prepoznati prostornu uvjetovanost povijesnih događaja 4. Analizirati i interpretirati podatke starih kartografskih prikaza 5. Kritički se ophoditi prema stručnoj literaturi 6. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 7. Koristiti suvremene informacijske tehnologije i vještine komuniciranja 8. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

M. Marković, Descriptio Croatiae, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja); M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor 2003. (odabrana poglavlja).

Dopunska

M. Marković, Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, Zagreb 2001.; M. Slukan Altić, Povijesna geografija rijeke Krke, Šibenik 2007.; M. Slukan Altić, Povijesni atlas gradova, sv. 1. Bjelovar 2003., sv. 2. Sisak 2004., sv. 3. Zagreb–Koprivnica 2005., sv. 4. Zagreb–Sisak 2007., sv. 5. Zagreb–Varaždin 2009.; M. Marković, Descriptio Bosnae et Hercegovinae, Zagreb 1998.; M. Kozličić, Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb 1995.; J. Black, Maps and History, Yale University Press, New Haven, London 2000., str. 1.–50.; L. Lago, Stare karte Jadrana, Pula 1996.; A. Žmegač, Bastioni jadranske Hrvatske, Zagreb 2009.; Granice Hrvatske na zemljovidima od XII. do XX. stoljeća, Zagreb 1992.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – provedeno istraživanje i pripremljeno izlaganje;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • seminarski rad – 20% (provedeno istraživanje – 15%; izlaganje – 5%)  
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Kolokvij-međuispit 0.3 25
Kolokvij-međuispit 0.3 25
Seminarski rad 0.2 20
Ukupno tijekom nastave 1.6 70
Završni ispit 0.4 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij: 7. tjedan nastave; 2. kolokvij: 13. tjedan nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje.
2. Kartografija u povijesti i elementi kartografskog istraživanja.
3. Starovjekovna kartografija s osvrtom na Ilirik.
4. Srednjovjekovna kartografija s osvrtom na hrvatske zemlje.
5. Renesansna kartografija s osvrtom na hrvatske zemlje.
6. Hrvati i ranonovovjekovna kartografija.
7. Kolokvij.
8. Kartografija 17. stoljeća s osvrtom na hrvatske zemlje.
9. Kartografija 18. stoljeća s osvrtom na hrvatske zemlje.
10. Hrvatske granice na kartama od kraja 17. do kraja 19. stoljeća.
11. Posjet kartografskoj zbirci NSK/HDA.
12. Katastri kao povijesni izvori.
13. Kolokvij.
14. Planovi gradova i utvrda kao povijesni izvori / terenska nastava.
15. Završno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar.
2. Seminarske teme – Kartografija u povijesti i elementi kartografskog istraživanja.
3. Seminarske teme – Starovjekovna kartografija s osvrtom na Ilirik.
4. Seminarske teme – Srednjovjekovna kartografija s osvrtom na hrvatske zemlje.
5. Seminarske teme – Renesansna kartografija s osvrtom na hrvatske zemlje.
6. Seminarske teme – Hrvati i ranonovovjekovna kartografija.
7. Kolokvij.
8. Seminarske teme – Kartografija 17. stoljeća s osvrtom na hrvatske zemlje.
9. Seminarske teme – Kartografija 18. stoljeća s osvrtom na hrvatske zemlje.
10. Seminarske teme – Hrvatske granice na kartama od kraja 17. do kraja 19. stoljeća.
11. Seminarske teme – Kartografske zbirke RH.
12. Seminarske teme – Katastri kao povijesni izvori.
13. Kolokvij.
14. Seminarske teme – Planovi gradova i utvrda kao povijesni izvori.
15. Seminarske teme – hidronimi, hodonimi.