Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija		 1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Novovjekovne civilizacije
Kratica predmeta POVP2-1 Šifra predmeta 97953
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Bulić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivan.bulic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 638
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Valentina Janković
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail valentina.jankovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 676
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Sadržaj: Upoznavanje studenata s poviješću svijeta u novom vijeku kroz komparativnu analizu civilizacija Europe, Afrike, Indije, Kine, Japana i Amerike. Studenti će se kroz kolegij osposobiti za analizu važnih političkih, socioekonomskih i kulturnih procesa u velikim novovjekovnim civilizacijama. Komparativnom analizom razvitka različitih civilizacija studenti će steći uvid u probleme neravnomjernog razvitka svijeta te u međusobni utjecaj pojedinih društvenih grupa, država i civilizacija. Težište analize usmjerit će se na sljedeće povijesne procese: otkrivanje novih svjetova, uspostavu kolonijalne podjele i globalnog tržišta te posljedice tih promjena na kulturni, ekonomski i demografski razvoj pojedinih kontinenata i civilizacija.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima europske i svjetske povijesti ranoga novog vijeka 2. Prepoznati temeljne političke, društvene i kulturne procese koji su obilježili europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa 4. Razlikovati posebnosti proizašle iz različitog razvitka te međusobnog utjecaja pojedinih država i civilizacija 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi 9. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

S. Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.–XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004., str. 5-193.; The Times history of the World: Povijest svijeta, novo izdanje (uredio Geoffrey Barraclough), Zagreb 2002., str. 148-204.; Povijest svijeta: od početka do danas, 2. izdanje (prev. Alka Škiljan … et. al.), Zagreb 1990.; str. 422-552.
Dopunska

Velika ilustrirana povijest svijeta sv. 11: 1454.-1600. (priredio Gerhard Du Ry van Beest Holle), Rijeka 1977.; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12: 1600.-1714. (priredio Gerhard Du Ry van Beest Holle), Rijeka 1977.; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12: 1600.-1714. (priredio Gerhard Du Ry van Beest Holle), Rijeka 1977.; F. Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990.; Early modern Europe: an Oxford history (ed. Euan K. Cameron), Oxford 2004.; Charles W. Ingrao, The Habsbourgh Monarchy: 1618.-1815., Cambridge 2000.; L. Čoralić, Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike, Samobor 2004.; G. Palffy, Povijest Mađarske: Ugarska na granici dvaju imperija, Samobor 2010.; E. Zollner, T. Schussel, Povijest Austrije, Zagreb 1997.; J. F. Noel, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998.; J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.; G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956.; J. Carpenter, Povijest Francuske, Zagreb 1999.; A. Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1996.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

 
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • kolokvij – 25%
  • kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. i 13. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvod u predmet. Periodizacija i događaji koji obilježavaju razdoblje ranoga novog vijeka u svjetskoj povijesti. Predstavljanje plana rada, pojašnjenje studentskih obaveza i literature te pojašnjenje sustava ocjenjivanja.
2. Velika geografska otkrića. Civilizacije pretkolumbovskih Amerika
3. Društvene i političke prilike u Italiji koncem 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća. Humanizam i renesansa
4. Društvene i političke prilike u Svetom Rimskom Carstvu u prvoj polovici 16. stoljeća. Reformacija i njezino širenje
5. Prilike u zapadno-europskim zemljama u prvoj polovici 16. stoljeća
6. Europa u drugoj polovici 16. stoljeća. Protureformacija i vjerski sukobi
7. Tridesetogodišnji rat i odnosi među europskim državama
8. Prilike u europskim zemljama u 17. stoljeću. Doba apsolutizma
9. Prva kolonijalna carstva. Društveni i politički ustroj te utjecaj na socioekonomske prilike u Europi
10. Osmansko Carstvo i Europa. Carska Rusija od 16. do 18. stoljeća
11. Europske zemlje u 18. stoljeću. Barok u europskoj kulturi i umjetnosti
12. Prosvijećeni apsolutizam i reforme europskih vladara. Začeci industrije i širenje trgovine u 18. stoljeću. Europa i azijske zemlje
13. Nastanak Sjedinjenih Američkih Država
14. Francuska revolucija. Uspon Napoleona Bonapartea
15. Zaključno predavanje
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar. Upute o načinu rada i predstavljanje seminarskih tema
2. Drugačije viđenje svijeta i otkrivanje pomorskih putova prema Indiji
3. Mletačka Republika u novome vijeku
4. Kako je izum tiska promijenio svijet – Johannes Gutenberg i njegovo nasljeđe. Ignacije Loyola i osnivanje Družbe Isusove – pokretanje katoličke obnove
5. Znanstvena revolucija – razvitak prirodnih i tehničkih znanosti
6. Živjeti u Engleskoj u doba Tudora
7. Kolokvij
8. Život na dvorovima Luja XIV. i Leopolda I. Živjeti u Londonu u 17. stoljeću - Samuel Pepys i njegov dnevnik
9. Novi Svijet – njegovi osvajači i istraživači
10. Osmansko Carstvo u očima sužnja Bartula Đurđevića i memoari Osman-age Temišvarskog
11. Neobična kraljica Kristina Švedska
12. Pothvat Enciklopedije – vrhunac prosvjetiteljske misli. James Cook i istraživanje Australije
13. Kolokvij
14. Stvaranje nove nacije : Franklin, Jefferson, Washington. Živjeti u vrijeme revolucije u Francuskoj - Markiz de Laffayete
15. Zaključni seminar