Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija		 1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Povijest i teorija filma
Kratica predmeta KOMP2-3 Šifra predmeta 132362
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Irena Sever
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail irena.sever@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706683
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Kristijan Sedak
Akademski stupanj mag. komunikologije Zvanje Asistent
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Studenti se upoznaju s filmskom umjetnošću kroz tematske jedinice koje raščlanjuju medij filma od njegovog postanka. Kroz izražajna sredstva filma biti će upoznati s načinom filmske produkcije i vidjeti kako izražajna sredstva filma utječu na umjetničke procese samog filma. U raspravi o rodovima i vrstama filma, studenti će biti upoznati s razlikom između raznih filmskih rodova, a u vrstama filmova studenti će dobiti uvid u različitost koju dijele razne forme umjetničkog djelovanja u filmskoj umjetnosti. Studenti se uvode u film kao medij i njegov odnos prema stvarnosti, mogućnosti manipuliranja i potencijalnim opasnostima filmskog medija kojeg s jedne strane obilježava umjetnički proces, a s druge strane mogućnosti medija koji ima utjecaj na gledatelja vizualnih senzacija. Predmet se bavi pitanjem filmske estetike kao i najaktualnijim pitanjima filmske prakse, pri čemu se ne zanemaruje kako svjetska tako ni  hrvatska filmska baština.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Definirati osnovne pojmove vezane uz filmski stil i jezik. 2. Izdvojiti glavne značajke filmskih teorija i filmskih stilskih smjerova. 3. Izdvojiti glavne značajke filmskih izražajnih sredstava. 4. Objasniti ulogu filmske industrije u razvoju društva i kulture. 5. Analizirati osnovne postavke filmskih pravaca kroz povijest filmske umjetnosti. 6. Izdvojiti glavne predstavnike glavnih filmskih struja u povijesti filma. 7. Interpretirati teorijske perspektive određenih stilskih pravaca u filmskoj umjetnosti. 8. Interpretirati osnovne teme koje se pojavljuju u značajnijim filmskim ostvarenjima.
Literatura
Obvezna

Gilić, N. (2007). Uvod u teoriju filmske priče. Zagreb: Školska knjiga.

Škrabalo, I. (2008).  Hrvatska filmska povijest ukratko 1896-2006. Zagreb: V.B.Z.,

Peterlić, A. (2000). Osnove teorije filma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.                                                   

Gilić, N. (2007). Filmske vrste i rodovi. Zagreb: AGM.

 
Dopunska

Mikić, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa. 

Peterlić, A. (2008). Povijest filma. Rano i Klasično razdoblje. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Turković, H. (2004). Film, zabava, žanr, stil. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Bordwell, D. (2005). O povijesti filmskoga stila. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Mikić, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa.

Fellini, F. (1991). Napraviti film. Beograd: Institut za film Beograd.

Krivak, M. (2009). Film … Politika … Subverzija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Turković, H. i Majcen, V. (2003). Hrvatska kinematografija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Turković, H. (2008). Retoričke regulacije. Zagreb: AGM.

Vojković, S. (2008). Filmski medij kao (trans) kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Turković, H. (2010). Nacrt filmske genologije. Zagreb: Matica Hrvatska.

Turković, H. (1996). Umijeće filma – esejistički uvod u film i filmologiju. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Peterlić, A. (2010). Filmska čitanka. Zagreb: Hrvatski filmski savez.

Tirard, L. (2011). Filmske lekcije. Zagreb: Meandar.

Čegir, T. (2013). Filmski prostori: hrvatske rekonstrukcije američkog žanrovskog filma. Zagreb: Hrvatsko društvo filmskih kritičara.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada. 
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni). 
2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: 
nedovoljan (1) 0-49,9% 
dovoljan (2) – 50–64,9% 
dobar (3) – 65–79,9% 
vrlo dobar (4) – 80–89,9% 
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene: 
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 
1) seminarske obveze – 20% (predana i prihvaćena 
pisana verzija seminarskog rada) 
2) 1. kolokvij – 25% 
3) 2. kolokvij – 25% 
b) Završni ispit (usmeni) – 30% ocjene 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 15. tjedan nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Počeci razvoja filmske umjetnosti. Nijemi film.
2. Filmske vrste, rodovi i žanrovi.
3. Filmska izražajna sredstva: kadar, scena, sekvenca, kadar-sekvenca. Život i djelo Charlija Chaplina.
4. Njemački ekspresionizam.
5. Talijanski neorealizam.
6. Klasični Hollywood.
7. Majstor napetosti: Alfred Hitchcock. Stvaranje suspensa kroz filmska izražajna sredstva.
8. Kolokvij.
9. Filmska izražajna sredstva: kut i rakursi snimanja. Filmski opus Federica Fellinija.
10. Filmska izražajna sredstva: boja i osvjetljenje. Filmski opus Ingmara Bergmana.
11. Hrvatski film i jugoslavenska kinematografija.
12. Filmska izražajna sredstva: montaža. Francuski novi val.
13. Novi europski film: Dogma 95 i Lars von Trier.
14. Azijski film.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Analiza odabranih nijemih filmova.
2. Čitanje odabranih tekstova vezanih uz temu filmski žanrova.
3. Analiza oadbranih filmova Charlija Chaplina.
4. Analiza odabranih filmova iz razdoblja njemačkog ekspresionizma.
5. Analiza odabranih filmova iz razdoblja talijanskog neorealizma.
6. Analiza odabranih filmova iz razdoblja klasičnog hollywoodskog filma.
7. Analiza odabranih filmova Alfreda Hitchcocka.
8. Kolokvij.
9. Analiza odabranih filmova Federica Fellinija.
10. Analiza odabranih filmova Ingmara Bergmana.
11. Analiza odabranih filmova iz hrvatske kinematografije.
12. Analiza odabranih filmova iz razdoblja francuskog novog vala.
13. Analiza odabranih filmova Dogme 95.
14. Analiza odabranih suvremenih azijskih filmova
15. Kolokvij.