Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2015. / 2016. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija		 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Povijest institucija i političke uprave hrvatskih zemalja
Kratica predmeta POVP6-2 Šifra predmeta 97996
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Bulić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivan.bulic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 638
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznavanje s najvažnijim ustanovama u državno-pravnoj povijesti Hrvatske i političke uprave u Hrvatskoj. Kraći pregled srednjovjekovne političke uprave u Hrvatskoj. Novovjekovno razdoblje (1527.-1848.) razrađuje se u nekoliko odsjeka: 1527.-1740., 1740.-1780., 1780.-1790.,1790.-1792., 1792.-1802., 1802.-1848. Devetnaesto i dvadeseto stoljeće (1848. do danas) razrađeno je također u nekoliko odsjeka: 1848.-1850., 1850.-1854., 1854.-1861., 1861.-1869., 1869.-1918., 1918.-1941., 1941.-1945., 1945.-1991., 1991. do danas. U navedenim razdobljima obrađuje se javna uprava i pravosuđe te povijest najvažnijih državnih ustanova
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba.
Literatura
Obvezna

I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527./1945), Zagreb 1969. (odabrana poglavlja); Hrvatske županije kroz stoljeća, (grupa autora), Zagreb 1996.; T. Markus, Predstavke županija i gradova Banske Hrvatske 1861. – 1867., Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); I. Perić, Hrvatski Državni Sabor 1848.-2000., sv. 1-2, Zagreb 2000. (odabrana poglavlja); T. Cipek i S. Matković, Programski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb 2006. (odabrana poglavlja); Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. do početka 20. stoljeća), (grupa autora), Zagreb 1981. (odabrana poglavlja).
Dopunska

M. Polić, Parlamentarna povjest Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1860-1880., sv. 1-2, Zagreb 1900.; S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004.; N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.; J. Šarinić, Nagodbena Hrvatska – Postanak i osnova ustavne organizacije, Zagreb 1972.; J. Šidak, M. Gross, I. Karaman, D. Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914., Zagreb 1968.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).

 
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. i 14. Termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje/Višestoljetni sustav organizacije institucija hrvatske države tijekom različitih povijesnih epoha. Od „župe“ kao prve teritorijalno-upravne, sudske i crkvene jedinice do suvremenog županijskog uređenja u Republici Hrvatskoj.
2. Županije u hrvatskoj povijesti – organizacija tijekom različitih povijesnih razdoblja.
3. Preobrazba društveno političkog uređenja – analiza pojma države u različitim vremenskim razdobljima, te poimanja političke djelatnosti, raščlamba procesa promjene patrimonijalnog načina funkcioniranja države u lenski sustav.
4. Ban, viceban i banski namjesnik.
5. Odnos Hrvatske prema Ugarskoj i Austriji, pitanje državnog suvereniteta, nositelji državnog suvereniteta, kruna Sv. Stjepana kao politički fenomen. Teritorij, naziv i grb hrvatske države.
6. Upravna podjela hrvatskih zemalja u sklopu Osmanskog Carstva.
7. Vojna krajina u državnopravnom kontekstu i njen povijesni razvitak.
8. Politička aktivnost hrvatskih institucija u razdoblju ranog novog vijeka, Hrvatsko-slavonski sabor i opseg njegove djelatnosti.
9. Razvoj državnih institucija u vrijeme apsolutističkih reformi, novovjekovni hrvatski politički programi i spisi.
10. Revolucija 1848. i promjene u državnopravnom kontekstu.
11. Teritorijalna rascjepkanost i podjela hrvatskog prostora oblikovanih do 18. stoljeća u devet upravnih jedinica. 19. stoljeće – sažetak u tri upravne jedinice.
12. Državna uprava na temelju Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe.
13. 1918. prekid svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom i ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom (ishodišta spomenutom raspletu).
14. Državnopravne tvorbe nakon Prvog te tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
15. Zaključno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar: upute o načinu rada, predstavljanje tema, podjela tema studentima, kako pismeno uobličiti seminar, pojašnjenje obveza vezanih uz seminar.
2. Županije kao teritorijalno-administrativni i politički sustav. Staleška država – vlast podijeljena između staleža i kralja.
3. Strukturalna raščlamba hrvatsko-ugarske državne zajednice. Analiza i odnos prema pitanju personalne i realne unije; Tripartitum Stjepana Verböczya.
4. Josip Kušević i hrvatska municapalna prava. Pavao Ritter Vitezović.
5. Hrvatsko Kraljevsko vijeće. Nikola Škrlec Lomnički.
6. Slobodni i kraljevski gradovi i organizacija gradske vlasti. Povijesni kontekst nastanka instituta slobodnog i kraljevskog grada.
7. Kolokvij u terminu seminara
8. Osmanska teritorijalno-politička i upravna organizacija.
9. Vojno-teritorijalna i društvena kretanja u Vojnoj krajini.
10. Hrvatsko-ugarski javnopravni prijepor i oružani sukob. Doktrina o ugarskoj Svetoj Kruni.
11. Pokrajine Dalmacija i Istra.
12. Rijeka i „riječko pitanje - spor do kraja Austro-Ugarske Monarhije. Velikomađarski ekspanzionizam.
13. Hrvatske političke stranke, njihovi programi i odnos prema ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom.
14. Kolokvij u terminu seminara.
15. Banovina Hrvatska.