Ciljevi: Upoznati studente s ulogom fotografije i kinematografije te s načinima analize i pristupa njihovim sadržajima, prepoznajući elemente za rekonstrukciju povijesnog konteksta.
Sadržaj:  U povijesnom istraživanju sve je očitija potreba uz tradicionalne pisane arhivske dokumente koristiti i literarne radove, usmena svjedočanstva, sliku i film. Studentima će u tom smislu biti predstavljen  način analize i interpretacije vizualnih i audiovizualnih medija. U osnovnim crtama govorit će se o povijesnom razvoju spomenutih medija, te njihova primjena u novinarstvu, propagandi, stvaranju javnog mnijenja. U fokus istraživanja stavljaju se fotografija, film, televizija i novi mediji te interpretacija njihovih sadržaja i kriteriji za vjerodostojnost i objektivnost u rekonstrukciji povijesnog konteksta.

P. Burke, Očevid, upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb 2003. (orig. Peter Burke, Eyewitnessing, The uses of images as historical evidence, London 2001.); S. Vitaljić, Rat slikama, suvremena ratna fotografija, Zagreb 2013; P. Sorlin, “How to Look at an “Historical” Film”, u: M. Landy (ur.) The Historical Film: History and Memory in Media, London 2001., str. 25-49.; T. Dant – G. Gilloch, “Pictures of the past: Benjamin and Barthes on photography and history,” European Journal of Cultural Studies 5 (2002) 1: 5-25.; D. Cartmell – I. Q. Hunter, “Retrovisions. Historical makeovers in film and literature”, u: Cartmell D. (i dr.) Retrovisions. Reinventing the past in film and fiction, London 2001., str. 1.-7.; J. Fiske, “Code”, u: E. Barnouv (i dr.), International encyclopedia of communications, New York – Oxford 1989., str. 312.-316.

D. Rafaelić, Kinematografija u NDH, Zagreb 2013.; H. Turković i V. Majcen, Hrvatska kinematografija, povijesne značajke, suvremeno stanje, filmografija (1991.2002), Zagreb 2003.; A. Mignemi, Lo sguardo e l’immagine, La fotografia come documento storico, Torino 2003.; G. P. Brunetta i C. A. Zotti Minici (ur.), La fotografia come fonte di storia, Venezia 2014.; G. D’Autilia, L’indizio e la prova, La storia nella fotografia, Milano 2005.; M. Peres (ur.), Focal Encyclopedia of photography, Oxford 2007.; R. Niemi, History in the media. Film and television, Santa Barbara 2006.; S. Zielinski, Audiovisions. Cinema and television as entr’actes in history, Amsterdam 1999. (orig. Zielinski S., Audiovisionen.  Kino und Fernsehen als Zwischenspiele, Reinbek bei Hamburg 1989.); P. Sorlin, Memoria, narrazione, audiovisivo, Roma 2013.;  A. L. Carlotti (ur.), Usi e abusi dell’immagine fotografica, Milano 2000.; A. Grasso, Fare storia con la televisione: l’immagine come fonte, evento, memoria, Milano 2006.; P. Ortoleva, Cinema e storia. Scene dal passato, Torino 1991.; P. C. Rivoltella, “Cinema”, u: F. Lever (i. dr.), La Comunicazione, il dizionario di science e tecniche, Roma 2002., str. 205.-209.; F. Lever, “Fotografia”, u: F. Lever (i. dr.), La Comunicazione, il dizionario di science e tecniche, Roma 2002., str. 513.-517.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 30%
• 1. kolokvij – 20%
• 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%