Ciljevi kolegija: Razumijevanje naravi socijalnog nauka Crkve, uvid u njegov povijesni razvitak, pregled osnovnih načela, pregled važnih socijalnih tema u kontekstu socijalnog nauka te upoznavanje s glavnim crkvenim dokumentima o socijalnom nauku.

Sadržaj kolegija: Narav socijalnog nauka Crkve. Povijesni razvoj: od Svetog pisma do danas. Značenje socijalnog nauka u Hrvatskoj. Temeljna načela: dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava, opće dobro, solidarnost, supsidijarnost, sudjelovanje, „povlaštena briga za siromahe“. Upoznavanje s glavnim enciklikama i drugim socijalnim dokumentima. Glavne socijalne teme pod vidom njihove novosti kao i značenja u kontekstu crkvenih, društvenih i svjetskih zbivanja (rad, vjerske slobode, demokracija, razvoj čovječanstva, obitelj …).

Valković, M. (ur.) (1991). Socijalni dokumenti Crkve. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, str. V-XXXVI i odabrani tekstovi); Ivan Pavao II. (2001). Centesimus annus. Stota godina, Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Papinsko vijeće „Iustitia et pax“ (2005). Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Komisija hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax«, odabrana poglavlja.; Valković, M. (1992). Društveni nauk Crkve: narav, aktualnost i problematika, Bogoslovska smotra, 62 (1-2), str. 8-22.; Höffner, J. (2005), Kršćanski socijalni nauk, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, odabrana poglavlja.; Marasović, Š. (2004). Porijeklo i sadržaj pojma »solidarnost«, Bogoslovska smotra, 74 (2), str. 353-376.; Valković, M. (2000). Civilno društvo izazov za državu i Crkvu, Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Baloban, S. i Črpić, G. (ur.) (2012). Ljubav u istini u društvenim pitanjima. Zagreb: Kršćanska sadašnjost (odabrani tekstovi); Ivan Pavao II. (2006). Ex corde Ecclesiae. Iz srca crkve. Apostolska konstitucija o katoličkim sveučilištima. Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Baloban, S., Črpić G., Štefanac Petrović, D. (ur.) (2014). Kultura rada u Hrvatskoj. Peti hrvatski socijalni tjedan. Zagreb, 21.-23. listopada 2011. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja); Franjo (2013). Radost evanđelja (Evangelii gaudium). Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja); Franjo (2015). Ne dajte da vam ukradu nadu! Split: Verbum. (str. 115.-120.); Müller, G. L. Kardinal (2015). Siromaštvo. Izazov za vjeru. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (str. 5.-10., 11.-24.; 127.-139.).

Grbac, J. (1996). Graditelji Kraljevstva. Teologija rada II. vatikanskog sabora, Rijeka: Teologija u Rijeci  (odabrani tekstovi); Benedikt XVI. (2010). Enciklika Caritas in veritate. Ljubav u istini, Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Bajsić, V. (1992). Godina 1989., Bogoslovska smotra 62 (1-2), str. 52-63.;  Kušar, S. (1992) Promicanje razvitka u integralnom humanom smislu,  Bogoslovska smotra 62 (1-2),  str. 127-134.;  Grbac, J. (2009).  Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu, Bogoslovska smotra 79 (1), str. 11-61.; Baloban, S. (2002). Socijalna budućnost Hrvatske. U: S. Baloban. Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. ; Baloban, S. (ur.) (1999). Kršćanin u javnom životu. Zagreb: Glas Koncila.; Baloban, S. (2001). Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb: Glas Koncila.; Baloban, S. i Črpić, G. (2007). Socijalni kompendij: Izazov i nadahnuće. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Baloban, S. i Črpić, G. (2005). Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.; Baloban, S. i Črpić, G. (2003). O dostojanstvu čovjeka i općem dobru u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Galeazzi, G., Tornielli A. (2015). Papa Francesco: Questa economia uccide. Con un´intervista esclusiva su capitalismo e giustizia sociale. Segrate: Edizione Piemme.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – esej; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%
• esej – 10%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno pozitivno odgovoriti na 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%