Studenti će se upoznati s osnovnim sociološkim obilježjima, društvenim procesima, akterima i proturječnostima koje su utjecale i utječu na oblikovanje hrvatskog društva. Razumijevanje i interpretacija problema vlastitog društva ostvarit će se primjenom novih i prethodno stečenih znanja iz studijskog programa sociologije.

Zoran Malenica (2007.): Ogledi o hrvatskom društvu: Prilog sociologiji hrvatskog društva. Zagreb: Golden marketing:Tehnička knjiga; Dinko Tomašić (1997.): Društveni razvitak Hrvata: rasprave i eseji. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo; Dinko Tomašić (1997.): Politički razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo.

Matko Meštrović, Aleksandar Štulhofer (ur.) (1998.): Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Eduard Kale (1999.): Hrvatski kulturni i politički identitet. Osijek – Zagreb – Split: Pan Liber; Josip Kregar (1999): Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija. Zagreb: RIFIN; Nenad Karajić (2000.): Politička modernizacija. Prilozi sociologiji Hrvatskog društva. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Aleksandar Štulhofer (2000.): Nevidljiva ruka tranzicije. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Benjamin Perasović (2001.): Urbana plemena: sociologija subkultura u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Josip Županov (2002.): Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma. Odabrane rasprave i eseji (1995 – 2001). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Duško Sekulić i sur. (2004.): Sukobi i tolerancija. O društvenoj uvjetovanosti nacionalizma i demokracije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo; Vlasta Ilišin (ur.) (2005.). Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za društvena istraživanja; Ivo Nejašmić (2008.): Stanovništvo Hrvatske : demogeografske studije i analize. Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo; Vlado Puljiz i sur. (2008.): Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dinka Marinović i Jerolimov Nikola Skledar (1997.):. Uloga religije i religioznosti u integracijskim procesima u Hrvatskoj: Teorijsko-metodologijske mogućnosti istraživanja, u: Politička misao, 34(2): 177-191; Siniša Zrinšćak (1998.): Religija i hrvatsko društvo, Društvena istraživanja, 7(3): 339-357; Gordan Črpić i Stjepan Kušar (1999.):Neki aspekti religioznosti u Hrvatskoj, Bogoslovska smotra, 68(4): 513-563; Gordan Črpić i Marijan Valaković (2000.): Moral u Hrvatskoj u sociologijskoj perspektivi, Bogoslovska smotra, 70(1): Ivan Cifrić (2000.): Percepcija nekih odnosa crkve i države i uloga crkve i religije u društvu, Sociologija sela, 38 (1/2=147/148): 227-269.

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.

2. Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje u obliku prezentacije i predaja pisanog rada.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze i dva pismena kolokvija).
2. Završni ispit.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a) seminarske obveze – 10%

b) kolokviji – 60%

2. Završni ispit – 30% ocjene