Ciljevi predmeta:
Kolegij smjera upoznati studente s odabranim pojmovima, teorijama i istraživačkim orijentacijama unutar sociologije upravljanja i menadžmenta i osposobiti ih za razumijevanje ponašanja pojedinaca/grupa i procesa u području upravljanja i rukovođenja različitim organizacijama, te u području poduzetništva! Kolegij je zamišljen kao komplementaran dodiplomskome kolegiju ‘Uvod u sociologiju organizacije’.

Sadržaj predmeta:
Predavanja: Čime se bavi sociologija upravljanja i menadžmenta? Civilizacije i organizacija gospodarstva. Kapitalizam i njegova (r)evolucija. Ekonomske teorije organizacije/poduzeća. Teorije poduzetništva i menadžmenta. Istraživački pristupi upravljanju. Birokracija i upravljanje. Teorija i praksa korporacijskoga upravljanja. Organizacijske paradigme i modeli manadžmenta: međunarodna usporedba. Evolucija poslovne organizacije. Od velikog ‘posla’ ka post-fordizmu? Demokratske alternative kapitalističkoj birokraciji: radničko vlasništvo i samoupravljanje. Neke dimenzije hrvatskoga gospodarstva. Privatizacija i razvoj hrvatske poduzetničke i menadžerske elite. Problemi društvene legitimacije novih poslovnih grupa. Tržište kao socijalna struktura – socijalne mreže i ekonomski život. Rad i tržište rada u kapitalizmu. Hrvatsko tržište rada i kapitala. Analiza slučajeva poduzetničke i menadžerske prakse.

Seminarski timski rad: Studenti će biti organizirani u timove u kojima će detaljno istražiti i analizirati važne teme vezane uz sadržaj predmeta koristeći metodu studije slučaja. Sudjelujući aktivno u istraživačkom procesu od studenata se očekuje da razvijaju sociologijsko razumijevanje za procese na području upravljanja i rukovođenja organizacijama iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Studentski timovi će kontinuirano izvještavati o fazama napretka u radu do konačnog usmenog predstavljanja rezultata i izrade cjelovitog pisanog izvještaja.      

Berger, P. L.  (1995). Kapitalistička revolucija. Pedeset postavki o blagostanju, jednakosti i slobodi. Zagreb: Naprijed (odabrana poglavlja); Čengić, D. (2001). Vlasnici, menadžeri i kontrola poduzeća. Prilog analizi korporacijskoga upravljanja u Hrvatskoj. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (odabrana poglavlja); Čengić, D. (ur.) (2005). Menadžersko-poduzetnička elita i modernizacija: razvojna ili rentijerska elita? Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (odabrana poglavlja); Weihrich, H. i Koontz , H. (1993). Menedžement. 10.izd. Zagreb: Mate (odabrana poglavlja); Haralambos, M. i Holborn, M. (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing) (izabrana poglavlja).

Rosenberg, N. i Birdzell, L. E. (1993). Kako se Zapad obogatio. Ekonomska preobrazba industrijskog svijeta. Zagreb: August Cesarec; Fligstein, N. (2002). The Architecture of Markets: An Economic Sociology of Twenty-First-Century Capitalist Societies. Princeton University Press (odabrana poglavlja); M. S. Granovetter, R. Swedberg i R. Swedburg (ur.). (2001).  Sociology of Economic Life. Revised ed., Westview Press (odabrana poglavlja); Guillen, M. F. (1994). Models of Management. Work, Authority and Organization in a Comparative Perspective. Chicago, London: The University of Chicago Press (odabrana poglavlja); Handel, M. J.  (2003). The Sociology of Organizations. Classic, Contemporary and Critical Readings. Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage Publications, (odabrana poglavlja); Bahtijarević – Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja); Sikavica, P. i Bahtijarević-Šiber, F. (2004). Menadžment. Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u Hrvatskoj. Zagreb: Masmedia (odabrana poglavlja); Družić, G. (2004). Hrvatska obratnica. Stanje i perspektive hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja); Swedberg, R. i Smelser, N. J. (ur.). (2005). The Handbook of Economic Sociology. 2nd ed. Princeton, Oxford, New York: Princeton Univ. Press, Russel Sage Foundation; Swedberg, R. (2006). Načela ekonomske sociologije. Zagreb: Mate, ZŠEM; Čengić, D. (ur.). (2006). Poduzeća, rast i izvoz. Socioekonomska anatomija hrvatskog izvoznog uzmaka. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Ostrom, E. (2006). Upravljanje zajedničkim dobrima. Evolucija institucija za kolektivno djelovanje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Božac, M. G. i Tipurić, D. (2014.), Poslovni slučajevi iz strateškog menadžmenta. Zagreb: Sinergija; Piketty, T. (2014). Kapital u 21. stoljeću. Zagreb: Profil.

1. Redovito pohađanje nastave

– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze

– kontinuirano izvještavanje seminarskih timova o fazama napretka u radu do konačnog usmenog predstavljanja rezultata i izrade cjelovitog pisanog izvještaja;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

– kumulativno ostvareno kroz seminarski timski rad i na kolokviju.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1) Nastavne aktivnosti

– seminarski timski rad i kolokvij (pismeni).

2) Završni ispit (pismeni)

– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova: 

– dovoljan (2) – 50-64 bodova
– dobar (3) – 65-79 bodova
– vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
– izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarski timski rad – maks. 40 bodova (kontinuirana kraća usmena i pismena izvještavanja o precizno definiranim fazama napretka u radu do predstavljanja konačnih rezultata u usmenom i pisanom obliku);

2) kolokvij – maks. 30 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene

3) završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).