Dati pregled povijesti Crkve u razdoblju srednjega vijeka, i to s osobitim naglaskom na prijelomna zbivanja koja su uvjetovala izgradnju i promjene u ustrojstvu Crkve, zamor Crkve, hetorodoksne pokrete, obnovna gibanja i diobe. Osposobiti studente da znaju uočiti i analizirati spomenuta povijesna zbivanja i njihove aktere, odrediti njihovu uvjetovanost, važnost i utjecaj na kasnija zbivanja kako u povijesti Crkve, tako u povijesti društava. Sadržaj: Određivanje pojavnog, ljudskoga u prošlosti Crkve, na temelju povijesnih vrela. Napor usmjeren utvrđivanju kako je Crkva tijekom stoljeća neposredno izvršavala poslanje koje proizlazi iz njezine ekleziološke naravi. Isto tako razaznavanje odnosa teologije i povijesti, eklezijalnog dinamizma i promjena u ustrojstvu. Sadržaj istraživanja jest također uvjetovanost tog djelovanja o općim povijesnim zbivanjima i odraz njezinog djelovanja na tu opću povijest, napose kulturnu i religioznu. Seminar: analiza tema kojima će studenti upoznati prijelaz iz jedne u drugu povijesnu epohu, pojavu i značenje pojedinih pokreta unutar Crkve, značenje osobitih pokretača povijesnih zbivanja. U seminaru studenti sudjeluju na sljedeći način: kratkim pismenim prilozima na određenu temu, sudjelovanjem u raspravi te izradom seminarskog rada.

I. Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, sv. 1, Split 1963., str. 31-51., 71-139.; sv. 2, Split 1964., str. 9-36.; sv. 3, Split 1965., str. 9-27., 69-79., 193-243.; L. Dobronić, Viteški redovi: templari i ivanovci u Hrvatskoj, Zagreb 1984., str. 13-177.; F. Šanjek, Dominikanci i Hrvati: Osam stoljeća zajedništva (13.-21. stoljeće), Zagreb 2008., str. 11-39., 42-52., 81-90.; H. G. Jurišić, Franjo među Hrvatima: Zbornik radova franjevačkih zajednica u prigodi 750. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga (1226.-1976.), Zagreb 1976., str. 137-145., 147-149., 156-158., 164-166., 174-176.; F. E. Hoško, Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj kroz stoljeća, Zagreb 2000., str. 15-26., 57-85.

F. Šanjek, Dominikanci i Hrvati: Osam stoljeća zajedništva (13.-21. stoljeće), Zagreb, 2008., str. 53-79., 135-184.; A. Gulin, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre, Zagreb 2008.; A. Gulin, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia sjeverne i središnje Hrvatske, Zagreb 2001.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti (seminarski rad, seminarsko izlaganje, esej i aktivnosti na nastavi)
2. Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarski rad – 25%
• seminarsko izlaganje – 5%
• esej – 20%
• aktivnosti na nastavi – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• pismeni ispit – 30%