Kolegij se sastoji od odabranih tema iz europske i svjetske povijesti „dugog 19. stoljeća“. tj od Francuske revolucije do 1918. godine kada su se na mnogostruke načine preobrazili europski i svjetski politički i društveni odnosi. Cilj je upoznati studente s osnovama modernizacijskih procesa posebno procesa političke modernizacije tj. oblikovanja suvremene države i nastanka suvremenog pojma suvereniteta. Historiografskom raščlambom najvažnijih procesa, događaja i osoba europske i svjetske povijesti 19. stoljeća studenti će biti u stanju razumjeti i kritički vrednovati historiografske interpretativne okvire navedenog razdoblja, razdoblja koje je u ideološkom, političkom i svjetonazorskom kontekstu odredilo europsku i svjetsku povijest sve do naših dana.

A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809. -1918., Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja); A. J. P., Taylor, Borba za prevlast u Europi 1848.-1918., Sarajevo, 1968. (odabrana poglavlja); E. Hobsbawm, Doba kapitala, Zagreb 1989. (odabrana poglavlja); E. Hobsbawm, Doba revolucije, Zagreb 1987. (odabrana poglavlja); A. Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja); Ch. Tilly, L. Tilly, R. Tilly, Buntovno stoljeće 1830.-1930., Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja).

M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb, 2006.; Cravetto (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008.; I. Bibo, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; W. M. Johnston, Austrijski duh: intelektualna i društvena povijest 1848-1938., Zagreb, 1993.; E. H. Mendras, Europa i Europljani: Sociologija Zapadne Europe, Zagreb 2004.; M. Howard, Rat u europskoj povijesti, Zagreb 2002.; A. Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989.; Povijest svijeta od početka do danas, 2. izdanje, Zagreb 1990.; J. M. Roberts, Povijest Europe,  Zagreb 2002.; J. Carpentier, F. Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999.; J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.; G. Procacci, Povijest Talijana,  Zagreb 1996.; Ch. Sellers, – H. May, N. R. – McMillen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb 1996.; G. M., Trevelyan, G. M., Povijest Engleske, Zagreb 1956.; D. Agičić, Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004.; I. T. Berend/G. Ranki, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.; H.-U. Wehler, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%