Ciljevi kolegija

Pravilno razumijevanje biologije, pa tako i socijalnosti kao jedne od njenih pojavnosti, zahtjeva poznavanje evolucije. Cilj kolegija je pružiti osnovni uvid u evolucijske mehanizme i povijest života na Zemlji.  Unutar zadanog evolucijskog okvira posebno će se staviti naglasak na socijalnost kao sveprisutnu biološku kategoriju.

 Sadržaj kolegija

Osnovni koncepti stanične biologije i genetike; Mikroevolucijski principi – Adaptivna i neutralna evolucija, Populacijska i kvantitativna genetika, Evolucija spolnog razmnožavanja, Razine selekcije, Spolna selekcija; Makroevolucijski principi – Nastanak i izumiranje vrsta, Filogenija i sistematika, Evolucija i razvojna biologija, Velike evolucijske tranzicije; Poveznice mikro i makroevolucije – Koevolucija, Evolucija čovjeka, Evolucijska medicina, Sociobiologija

Stearns, Stephen, and Rolf Hoekstra. (2005) Evolution. 2nd ed. Oxford University Press

Odabrana poglavlja: Reece, J.B., Urry, L.A., Cain, M.L., Wasserman, S.A., Minorsky, P.V., and Jackson, R.B. (2013). Campbell Biology (Boston: Benjamin Cummings; 10th edition).

Buss, D.M. (2014). Evolutionary psychology: the new science of the mind (Pearson, 5th edition).

Relevantni članci iz novijih brojeva vodećih multidisciplinarnih časopisa (npr. Nature i Science) i odabrana poglavlja iz knjiga koje obrađuju teme iz  sociobiologije, evolucijske psihologije, evolucijske ekologije ponašanja, antropologije i srodnih disciplina.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% predavanja (preporučena 100% prisutnost na predavanjima)
2. Uredno izvršeni seminari/vježbe – pripremljeno i na zadani datum izloženo seminarsko izlaganje i predan esej, sudjelovanje u raspravama, predani izvještaji nakon obavljenih vježbi;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1)      Nastavne aktivnosti  – seminari/vježbe; kratki pismeni kolokviji (mikro-kolokviji), seminarsko izlaganje, esej

2)      Završni ispit (usmeni ispit, moguć dodatni pismeni u slučaju malog broja bodova prikupljenog tijekom nastave).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

–          izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

–          vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

–          dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova

–          dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova

–          nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) kolokviji (mikro-kolokviji) ( 43% ocjene)

2) vježbe/seminari/esej (27 % ocjene)

b) Završni ispit (usmeni) – (30% ocjene)